Kad smo imali kunu, hrvatski su građani najviše štedjeli u eurima. Sada kune nema, kunska štednja je prilikom prelaska na euro pretvorena u eure, a euri su nam domaća valuta već gotovo dvije i pol godine.

Zanimalo nas je jesu li hrvatski štediše možda više diverizificirali štednju i na druge valute, prije svega na američki dolar, koji nam je sada "prva" strana valuta, ali i na švicarski franak, s obzirom i na sve veće ekonomske nestabilnosti i neizvjesnosti, pri čemu se ove dvije valute percipiraju kao čuvari vrijednosti. Protiv ove teze išla bi činjenica da je dolar u prosjeku nešto oslabio u odnosu prema euru u tom razdoblju. Danas euro vrijedi 1,13 američkih dolara, što znači da je europska valuta ojačala (u rujnu 2022. primjerice jedan euro vrijedio je manje od jednog dolara).

Efekt tečaja

No sada postoje i očekivanja o mogućem budućem rastu dolara s obzirom na razliku monetarnih politika u valutnim područjima SAD-a i eurozone. Europska središnja banka reže ključne stope, što može utjecati na smanjenje vrijednosti njezine valute, dok američki Federal Reserve zasad čeka, s obzirom na to da se boji eskalacije cijena zbog rasta carina. Otud i sukob između šefa Feda Jeromea Powella i predsjednika Donalda Trumpa.

Na pitanje je li kod nas možda porastao udio dolarske u oročenoj štednji, iz Hrvatske narodne banke poslali su tablicu iz koje je razvidno da nije, već se, suprotno tome, udio strane štednje, unutar koje dominira dolar, još i smanjio, i to sa 7 posto s kraja 2022. na 5 posto krajem prvog kvartala ove godine.

Prema HNB-ovim podacima, od 40 milijardi eura ukupnih depozita građana u bankama u Hrvatskoj, oročenih je 10,7 milijardi. Od toga je čak 10,2 milijarde eurskih, a tek 527,4 milijuna je oročenih depozita u drugim valutama (u eurskoj protuvrijednosti). Pritom je depozita u američkim dolarima, izraženo u eurima, tek 387 milijuna eura, a depozita u švicarskim francima, 87,6 milijuna eura. Ostalo otpada na druge valute.

Krajem 2022. bilo je 9,3 milijarde eura ukupne oročene štednje, pri čemu je u drugim valutama bilo 650 milijuna, od čega dolara 462, a franka 110 milijuna eura. Kad se gleda samo udio dolara, on je u ukupnim oročenim depozitima pao s 5 na 3,6 posto, od kraja 2022 do sada. Radi se, međutim, i o spomenutom efektu tečaja, jer se sve vodi u eurima, a kako je euro ojačao, onda se dolarska komponenta izražava u manjem iznosu eura. Međutim, očito da većeg seljenja depozita prema dolarima, koji bi to kompenzirao - nije bilo. To je potvrdila i Hrvatska udruga banaka. Kažu da je "udio depozita u stranim valutama u ukupnim depozitima nakon uvođenja eura ostao nizak i stabilan". Oni daju podatke koji uključuju ukupne depozite, i građana i poduzeća, no omjeri su slični.

- U ožujku 2024. ukupni depoziti iznosili su 56,1 milijardu eura, od čega je 4,9 posto bilo u stranim valutama. Do ožujka ove godine ukupni depoziti porasli su na 60,4 milijarde eura, dok se udjel depozita u stranim valutama smanjio na 4,2 posto. Promatramo li samo sektor kućanstava, depoziti u eurima porasli su s 34,9 na 38 milijardi eura, a depoziti u stranim valutama blago su pali, s 2,1 na 2 milijarde eura, tumači HUB.

Plaće i štednja

Iako se moglo pomisliti da će hrvatski građani, sukladno s dugom tradicijom seljenja depozita u tada strane valute, prvo marku, a onda euro, možda i sada pomisliti da je trava zelenija u tuđem dvorištu, očito se to nije dogodilo: euro smo nastavili percipirati kao čuvara vrijednosti.

To i jest bio jedan od razloga za uvođenje eura. Jer plaća se primala u kunama, a građani su mahom štedjeli u eurima, što je banke poticalo da odobravaju kredite uz valutnu klauzulu, pa je rastao valutno inducirani kreditni rizik. Sada toga nema, i primici, i velika većina štednje, i (kreditni) izdaci su u eurima. Građani očito vjeruju u eurozonu, bez obzira na kritike o slabosti njezina gospodarstva. Dolar slabo primjećuju.

Malo smo istražili i po bankama koje to potvrđuju. Zagrebačka banka kaže da nakon prelaska na euro kao službenu valutu interes klijenata za štednju u dolarima nije pokazao znatne fluktuacije. U OTP banci se udio štednje u američkim dolarima kreće u rasponu od 8 do 10 posto, no nije se znatnije mijenjao od 2022., kao ni udio štednje u CHF, koji se kreće od 0,5 do 0,75 posto. U Erste banci bilježe trend smanjenja udjela oročene štednje u američkim dolarima i švicarskim francima. U ukupnim oročenim depozitima stanovništva, udio oročene štednje u dolarima na kraju 2023. bio je 5,5 posto, a oročene štednje u CHF-u 2,15 posto. Na kraju 2024. udio oročene štednje u USD iznosio je 3,9 posto, a u CHF-u 1,45 posto. U Addiku se udio američkog dolara smanjuje, dok se udio štednje u eurima povećava. Samo u RBA su potvrdili da je u odnosu prema početku 2023. došlo do porasta oročenih depozita u valuti USD, no ne znatnog.