Ako i kada od jeseni počne služenje obveznog dvomjesečnog vojnog roka u Hrvatskoj, jedino će domaće uzgojenih jabuka i mandarina biti dovoljno za svakog vojnika svaki dan, sve ostale sirovine potrebne da se nahrani vlastita vojska morat ćemo i dalje uvoziti.

Zašto je tako i može li se tu išta promijeniti, raspravljalo se na okruglom stolu Hrvatske poljoprivredne komore "Domaća hrana za hrvatske ročnike – tko hrani hrvatsku vojsku", organiziranom u petak u Osijeku.

Prevelik uvoz

Cilj skupa bio je potaknuti razgovor o važnosti domaće proizvodnje i kratkih lanaca opskrbe, posebno u kontekstu opskrbe hrvatske vojske te potreba razvoja sigurnosnih prehrambenih lanaca. S obzirom na povećanje broja ročnika, važno je naglasiti kako se državni resursi moraju usmjeriti i na razvoj prehrambene sigurnosti koja bi trebala biti sastavni dio Strategije obrane i Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske. Obroci za Hrvatsku vojsku spravljaju se od uvoznih sirovina - graha iz Kine, mrkve iz Nizozemske, bijelog luka iz Španjolske, crvenog luka iz Mađarske...

- U tako spravljenom grahu nema čak ni soli iz Hrvatske - iskreno je rekao Stjepan Zorić, poljoprivredni proizvođač. Posljednji objavljeni podaci pokazuju kako Hrvatska uvozi hranu u vrijednosti od 6,5 milijardi eura, a Zorić upozorava na objektivnu procjenu struke kako Hrvatska može proizvesti hrane u vrijednosti većoj od šest milijardi eura. No, kažu sudionici skupa, morat ćemo promijeniti strukturu sjetve, jer proizvodimo pšenicu i kukuruz, koje nitko ne treba.

- Politika Europske unije kaže kako poljoprivreda leži na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Hrvatska ima sreću da od 860 tisuće obradivih hektara oranica, čak 660 tisuća obrađuju OPG-ovi koji su fleksibilni. Nitko ne može brže i kvalitetnije odgovoriti na potrebe proizvodnje sirovina za naše vojnike, dakle povrća, mesa, mlijeka... od OPG-ova, samo što te proizvode mora netko i preraditi - kaže Antun Vrakić, poljoprivrednik.

- Potrebe za hranom su goleme, a znamo da je, osim tenkova i aviona, i hrana oružje. Gladan vojnik ne ratuje, Primarnu proizvodnju koju imamo plasirat ćemo za potrebe HV-a i ročnike. Imamo široku paletu proizvoda, a na ovaj način pripomoći ćemo našim poljoprivrednicima, poljoprivredu ćemo podići i poboljšati. Silna sirovina odlazi van, a vraća nam se treća ili četvrta klasa proizvoda. Ključna je organizacija, nedostaju nam preradbeni kapaciteti u koje moramo investirati. Imamo zapuštene pogone, farme i silose - rekao je poljoprivrednik Petar Pranjić.

Važnost udruživanja

Međutim, prvi sputavajući faktor je nemogućnost pristupa tržištu prodaje jer je sustav javne nabave takav da je najniža cijena odlučujući faktor. U takvoj igri mali se ne mogu natjecati s onim velikima. Drugi je problem da domaći proizvođači još uvijek ne mogu jamčiti dovoljne količine proizvoda. Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, podsjetio je da ministarstvo s poljoprivrednicima kontinuirano vodi razgovore kako bi se povećala samodostatnost domaće poljoprivrede u pojedinim strateškim granama.

- Ako govorimo o vanjsko-trgovinskoj bilanci, onda moram istaknuti podatak da smo u primarnim poljoprivrednim proizvodima na razini 101 posto pokrivenosti uvoza izvozom, dok nam je kod prerade taj postotak daleko ispod 50 posto - kazao je Majdak dodajući kako tu leži odgovor na pitanja kako povećati samodostatnost i kako zadržati sirovine u Hrvatskoj. Podsjetio je da su početkom prvog mandata ove vlade promijenili sustav javne nabave, Zakon o javnoj nabavi, kako bi naglasili lokalne proizvode, kako bi oni imali veći udio u javnim ustanovama. Poziva proizvođače na udruživanje.

- Veća pregovaračka snaga udruženih poljoprivrednika će se prepoznati i u standardima i u obujmu, a onda i u cijeni i njegov proizvod bit će dostupan - poručio je Majdak.