Vlada kasni s donošenjem Nacionalnog programa za razvoj palijativne skrbi već petu godinu, a u Hrvatskoj je između 26.000 i 46.000 palijativnih bolesnika, upozorile su predstavnice udruga i društva za palijativnu medicinu.

“Ljudi nam umiru u boli, u patnji, gladni, u ranama i žedni. Svaki bi se čovjek trebao zapitati - moram li ja zaista ovako umrijeti", istaknula je predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac na konferenciji za novinare u povodu Nacionalnog dana palijativne skrbi, 11. svibnja. Palijativna skrb definirana je zakonom, ali se ne provodi u praksi, upozorila je. "Svaka je županija trebala osigurati palijativnu skrb, no neke su to olako shvatile", dodala je Vučevac. Prema zakonu koordinatori bi trebali biti u domovima zdravlja, a mobilni timovi odlaziti u kućne posjete i pružati skrb na terenu. "To provode Vukovarska, Dubrovačka, Istarska, Zadarska, Varaždinska županija i Grad Zagreb, no gotovo ništa nije uspostavljeno u Bjelovarskoj županiji, vrlo malo u Koprivničkoj i Šibenskoj županiji."
Vučevac je upozorila i na mali interes osoblja za rad u palijativnoj skrbi, što je izuzetno težak posao, koji nije dovoljno plaćen. "Svaki dom zdravlja morao bi imati minimalno dva palijativna tima, dostupna od 7 sati do 21 sat, s ugovorenom pripravnošću za vikende i blagdane, koja danas ne postoji", istaknula je. Smatra da bi to donijelo goleme uštede zdravstvu, a posebno bi se očuvalo dostojanstvo umirućeg i zaštitila njegova obitelj.