Istraživanje Hrvatske liječničke komore (HLK) u kojem su liječnici ocjenjivali upravljanje bolnicama i radne uvjete izazvalo je oštre kritike Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ-HR), koja okuplja ravnatelje bolničkih ustanova. Udruga smatra da su takve rang-liste nevjerodostojne i populističke te upozorava da mogu dovesti građane do pogrešnih zaključaka o kvaliteti zdravstvene skrbi u pojedinim ustanovama, pa čak i regijama, čime se izravno nanosi šteta cjelokupnom zdravstvenom sustavu.

UPUZ-HR ističe da bolnice i druge zdravstvene ustanove postoje kako bi pružale zdravstvene usluge građanima, a ne radi zadovoljavanja interesa pojedinih skupina zaposlenika. Također naglašava da praćenje kvalitete zdravstvene zaštite mora biti temeljeno na zadovoljstvu pacijenata te uključivati i menadžment zdravstvenih ustanova, temeljiti se na relevantnim pokazateljima, poput ishoda liječenja i zadovoljstva korisnika usluga, a ne samo jedne strukture zaposlenika. HLK-ova anketa, smatra Udruga, u potpunosti zanemaruje te kriterije, zaobilazi ključne indikatore i potpuno isključuje pacijente.

- Ovakav jednostran pristup neopravdano diskreditira pojedine zdravstvene ustanove i njihove ravnatelje, koji unatoč ograničenim resursima svakodnevno upravljaju složenim sustavima i skrbe se za tisuće pacijenata te daje potpuno pogrešne sliku kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga u pojedinim zdravstvenim ustanovama. Takvo rangiranje zdravstvenih ustanova zbunjuje javnost i dugoročno šteti cijelom zdravstvenom sustavu - poručuju iz UPUZ-a.

Pozivaju stoga da se svaka institucija, pa tako i HLK, bavi svojim dijelom posla za koji je osnovana, a da se fokus preusmjeri na transparentno praćenje stvarnih ishoda liječenja i razine zadovoljstva pacijenata. UPUZ-HR ističe kako u potpunosti podržava svaku inicijativu za unaprjeđenje kvalitete rada bolnica, ali ne preko ovako manjkavih i jednostranih anketa.

Prema anketi HLK-a, provedenoj među bolničkim liječnicima, Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na Moru uvjerljivo je najbolja bolnica u Hrvatskoj u pogledu kvalitete upravljanja i uvjeta rada, dok su KBC-ovi svrstani prilično nisko. Pokazalo se, među ostalim, da su liječnici nezadovoljni plaćom, vremenom koje im je na raspolaganju za pacijente, komunikacijom s nadređenima i uvjetima rada, te da su u velikoj mjeri izloženi burnoutu.