U četiri godine kruh je poskupio za 60 posto
Cijene u Hrvatskoj ukupno su porasle za 46, a u ostatku EU-a za 38 posto
Rezultate svojeg istraživanja o rastu cijena u Hrvatskoj i Europskoj uniji od ožujka 2021. do ožujka prošle godine, prema kojima je u gotovo svim kategorijama proizvoda rast veći u Hrvatskoj nego u ostatku Unije, predstavila je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Cijene u Hrvatskoj ukupno su porasle za 46 posto, najveća razlika bilježi se u cijeni kruha, koja je u Hrvatskoj u četiri godine porasla za čak 60 posto, a u ostatku EU-a porast je iznosio 38 posto. Po poskupljenjima slijede riba, meso, šećer, jaja, voće i mlijeko. Jedino su cijene ulja i povrća u Hrvatskoj rasle sporije nego u drugim članicama Europske unije, kaže Borzan i dodaje da je rast cijena u Hrvatskoj osam posto veći od prosječnog rasta cijena na razini EU-a, a hrana u Hrvatskoj poskupjela je za 44,8 posto. U posljednje četiri godine rast cijena zabilježen je u svim istočnim članicama EU-a, napominje Borzan, a veći rast cijena od Hrvatske imaju samo Mađarska i baltičke zemlje.
Manje se kupuje
“Istraživanje koje sam napravila pokazalo je da upravo zbog krize i inflacije građani itekako mijenjaju svoje kupovne navike, nažalost, gotovo 60 posto njih kupuje manje hrane. U zapadnoj Europi u vrijeme krize građani manje kupuju luksuzna dobra, a mi ono što nam je potrebno za svakodnevni život, dakle, hranu i higijenske potrepštine”, kaže Borzan. Prema njezinu istraživanju, čak 70 posto građana zbog inflacije kupuje manje.
“Ako svratite do drogerije i uzmete nekoliko proizvoda na brzinu, lako će vam se dogoditi da vam je račun više od deset eura veći nego da ste te proizvode kupili u Njemačkoj. U svom kratkom istraživanju nisam pronašla nijedan proizvod koji bi kod nas bio jeftiniji. Tablete za pranje posuđa skuplje su bar pet eura, deodoransi više od euro i pol, a vlažne maramice za bebe i do dva eura”, rekla je Borzan, istaknuvši pritom da je prosječna plaća u Hrvatskoj 1392 eura, a u Njemačkoj 3118 eura, dok prosječna hrvatska mirovina iznosi 553 eura, a njemačka 1623 eura.
Hrvatska europarlamentarka stoga je predstavila inicijativu za suzbijanje visokih cijena u Hrvatskoj i drugim istočnim članicama EU-a koja će se naći u Rezoluciji o starim i novim izazovima na tržištu EU-a, a koju bi Europski parlament trebao usvojiti u četvrtak. Borzan kaže da je “unatoč otporu dijela zastupnika” u Rezoluciju uspjela uvrstiti i dio koji se odnosi na rast cijena u novijim državama članicama.
“U Europskom parlamentu donedavno je postojala poprilična skepsa, odnosno nije postojala ambicija ili želja da se raspravlja o ovoj temi. Međutim, ovaj tjedan na dnevnom redu imamo rezoluciju koja u prvom redu od Europske komisije traži da istraži što se događa i zašto, kako bismo mogli tražiti određene korake u smislu zakonskih rješenja i da se uvedu nove mjere koje će smanjiti tu silnu razliku (u cijenama) između istoka i zapada te da se bolje poštuju već postojeće mjere u EU-u i na nacionalnoj razini”, najavila je Borzan.
Manipulacije
Kao mjere koje postoje, ali se ne poštuju, istaknula je proizvode s ograničenim cijenama kod kojih je inspekcijski nadzor utvrdio nepravilnosti za njih čak 26,5 posto, i to zbog neoznačavanja proizvoda ili situacije da takvog proizvoda uopće nema na policama. Također je navela i činjenicu da na tržištu EU-a ne možemo birati distributera i tako utjecati na snižavanje cijena te da se kod svih trgovačkih lanaca uočavaju gotovo iste cijene, što navodi na sumnju da se radi o dogovoru između trgovačkih lanaca o formiranju cijena.
“Kad idete kupiti bilo što, u bilo koji trgovački lanac kod nas, praktički ćete naći iste cijene. Ispada da konkurencija praktički ne postoji i to posredno govori da je došlo do određenih dogovora oko cijena, što je zabranjeno”, rekla je Borzan.
“Europarlamentarci će od Komisije stoga tražiti da primijeni postojeće, ali i nove zakone kako bi se spriječile manipulacije na tržištu i kaznilo one koji svojom pohlepom izazivaju rekordne cijene. Otpor se javlja i u nekim državama zapadne Europe - kaže Borzan, što je dodatno pomoglo da se ova tema uvrsti u dnevni red plenarne sjednice. Dodala je da je ishod glasanja o Rezoluciji trenutno neizvjestan s obzirom na to da se Unija opredjeljuje za pojednostavljivanje zakonodavstva jer “smatra da nismo dovoljno konkurentni zbog pretjerane birokratizacije” te da bi Europski parlament ovaj tjedan trebao raspravljati i o cijenama hrane jer je rast cijena u nekim članicama išao i više od 60 posto.
