Posljednji put se komemoracija za zarobljene vojnike NDH i hrvatske civile ubijene po završetku Drugog svjetskog rata održala na Bleiburgu 2019. Slijedila je pandemija pa zabrana austrijskih vlasti i već se, dakle, šest godina te komemoracije pod pokroviteljstvom Sabora održavaju u Hrvatskoj.

No organizatori, Počasni bleiburški vod, još ne gube nadu da će se vratiti na ledinu na kojoj se u svibnju 1945. okupilo mnoštvo prije nego što su ga visoki časnici engleske vojske odlučili izručiti pobjedničkim partizanskim snagama na čelu s Josipom Brozom Titom. Predstavljajući program 80. obljetnice "najveće tragedije u hrvatskoj povijesti, kada su stradale stotine tisuća razoružanih vojnika, civila, žena, djece i staraca", u utorak je o tome govorio zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda Milan Kovač.

- Mi radimo sve kako bismo uzrok zabrane mise na Bleiburškom polju riješili sudskim putem. Pripremamo se već dugo i žalbom Ustavnom sudu Austrije tražimo proglašenje ništetnom rezolucije koju je austrijski parlament donio na temelju lažnih činjenica i izmišljenih priča. Takozvani stručnjaci parlamentu Austrije predložili su zabranu te komemoracije i uvjeren sam da će pravna država, Ustavni sud, odlučiti u našu korist kako bismo ubuduće svetu misu slavili na Bleiburškom polju, kao što je to činjeno desetljećima - rekao je Kovač.

Polemizirao je s "nevjernim Tomama", koji, kako je kazao, stalno zovu PBV i pitaju - zašto ste izdali Bleiburg. Usput je Kovač apelirao na vlasti u Hrvatskoj da se i one angažiraju kako bi se opet komemoriralo na Bleiburgu.

- Mi se kao udruga borimo koliko možemo, očekujemo to i od Crkve, Vlade, Sabora, svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj. Sramotna je rezolucija u kojoj stoji da je misa na Bleiburgu najveći neonacistički skup u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Pokrovitelji su te mise Hrvatski sabor, Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Ne može se u dokumentima jedne države navoditi da je nacistički skup ako mu je pokrovitelj Hrvatski sabor. Mislim da ćemo uspjeti, na dobrom smo putu da to riješimo - optimističan je Kovač.

Upitno je, međutim, koliko bilo tko iz Hrvatske može utjecati na konsenzualan stav austrijskih svjetovnih i crkvenih vlasti da na Bleiburgu nema mjesta za komemoraciju, koju se u prošlosti nerijetko smatralo žalovanjem za NDH. Nešto je 2022. u tom smislu pokušao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je uputio prosvjednu notu zbog sudskog uklanjanja hrvatskog grba s prvim bijelim poljem s nadgrobne ploče na Bleiburgu, ali dosad se u vezi s tim ništa nije promijenilo.

Ovogodišnja komemoracija odvijat će se 15., 16. i 17 svibnja. Prvog dana je u Nadbiskupskom pastoralnom institutu u Zagrebu komemorativna akademija, a idućeg će dana u crkvi na Bleiburgu misu predvoditi rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, te će vijenac položiti hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić. U subotu će vijenac na Mirogoju položiti državno izaslanstvo na čelu s predsjednikom Sabora, a misa će biti u crkvi muke Isusove u Maclju. D. Ciglenečki n