Osječko-baranjska županija ima realnu šansu da je ponovno vodi jedna žena. Hoće li to biti HDZ-ova Nataša Tramišak ili SDP-ova Sanja Bježančević, to će pokazati izbori, a svoj program za Slavoniju Bježančević je predstavila i u specijalnoj emisiji Špice s Krešimirom Macanom, u kojoj je poručila kako se PR strategija Andreja Plenkovića o projektu Slavonija-Baranja-Srijem potpuno potrošila, nije dala nikakve rezultate, i sad je vrijeme za promjenu.

- Imamo 90.000 iseljenika i 7500 ugašenih OPG-ova, evo, to je rezultat Plenkovićeva projekta Slavonija. Premijer se reklamirao kao spasitelj Slavonije, a Slavonija je ispražnjena - poručuje Bježančević.

Mlada snaga SDP-a

U kandidaturu za županicu ulazi kao mlada snaga SDP-a, ekonomistica, doktorica znanosti i saborska zastupnica u prvom mandatu. Doktorirala je na temi zapošljavanja pripadnika manjina u svijetu rada, i posebno ističe kako je generalni problem neprepoznavanje diskriminacije. Ljudi često nisu ni svjesni da su u nepovoljnijoj situaciji kad apliciraju za poslove, upozorava. U urbanim sredinama taj senzibilitet možda i postoji, ljudi su spremniji prijavljivati takve probleme, ali u ruralnim, manjim mjestima takvog senzibiliteta i nema, te brojni ljudi, upozorava, ostaju diskriminirani, bez mogućnosti da im se pomogne.

Nakon prve godine u Saboru Sanja Bježančević ocjenjuje da je nekad vatreno, nekad opuštenije, no ono što SDP čini jest da gura teme koje se tiču građana. To su plaće, mirovine, uvjeti života, a ona je kao stručnjak u EU poslovima, na kojima je radila 12 godina, prisutna u odborima koji pokrivaju ta područja, kao i onima koji se bave ljudskim i manjinskim pravima. No ono što je najviše zabrinjava svakako je stanje u Slavoniji.

- Jedna smo od najmanje razvijenih županija, stanje nije dobro, općenito je Slavonija manje razvijena od drugih dijelova Hrvatske. Uključila sam se u ovu bitku za županicu jer mi je dosta toga da uvijek slušam samo o negativnostima. Evo, i sadašnji ministar Ivan Anušić bio je župan, ali u tom poslu nije bio uspješan. Kad analiziramo ono obećano, realizirano je jako malo, možda ni pola. Projekti koje HDZ nudi megalomanski su projekti, koji se nikad na kraju ne realiziraju, ili je to ulaganje u beton bez ikakve dodane vrijednosti. Jedan primjer je KBC Osijek, osam godina slušamo o tome, a danas ga nema ni u povojima. Novi KBC i na ovim je izborima glavno izborno obećanje. To je sve bio dobar marketing, i, nažalost, ljudi u Slavoniji glasaju dosta za HDZ - rezonira.

Ističe kako, kada je riječ o iseljavanju iz Slavonije i, konkretnije, njezine županije, povod nije uvijek i primarno materijalne naravi. Jednostavno, njezinim riječima, klima u Osječko-baranjskoj županiji nije dobra. Argumente nalazi i u najbližem okruženju.

Nisu samo plaće

- Evo, moj brat se odselio s 19 godina, nije to učinio dominantno samo zbog egzistencijalnih razloga, nego zato što mu se klima ne sviđa, htio je živjeti i raditi u kreativnijem okruženju. Nažalost, mi u Slavoniji još smo uvijek jako duboko u temama rata, a život prolazi pokraj nas. Mnogi od onih koji su se iselili jasno su rekli da razlog nisu samo i primarno materijalni razlozi. Ali naravno da je i to problem, plaće su u Slavoniji niže od nacionalnog prosjeka, to su dominantno nisko plaćena radna mjesta, bez industrije smo, poljoprivreda je na niskim granama. Ne potičemo strateški ni ono što je speficično za OBŽ. Podijeli se nešto poticaja, ali to nije strateško promišljanje. Opće beznađe, to je najbolji opis situacije - kaže SDP-ova kandidatkinja.

- Ljudi žive teško, nema prilike za dodatne sadržaje ili dodatne aktivnosti, turizma nema, dakle, nema često ni dodatne zarade. No ono što je najveći problem, gleda li se uloga županije, jest što ljudi često nemaju ni osnovne javne usluge. U OBŽ-u je sedam gradova, a javnozdravstvena usluga je samo u Osijeku. U Đakovu nemamo kardiologa ni jednom tjedno, a nekad smo ga imali. Ne mora sve biti u glavnom gradu županije, znate. Problem je i u školama, uvjeti su loši, neke škole prokišnjavaju, još se loži na drva, unatoč svim europskim sredstvima koja je vlast kao donijela u tu regiju. Nažalost, često smo još suočeni s predrasudom da SDP nije hrvatska stranka, to je u Slavoniji još uvijek čest narativ. No mi imamo snagu mijenjati stvari. Problem dosadašnjih izbora bio je u tome da su ljudi izgubili nadu da se stvari mogu promijeniti, da smo svi isti. Ali nije tako. Uz to su ljudi u Slavoniji u situaciji da njihova djeca nisu uz njih, nego u Irskoj i Njemačkoj, osjećaju se napušteno i prepušteno samima sebi. Zato je i izlaznost na izore uglavnom niža od nacionalnog prosjeka - upozorava Bježančević.

Pet velikih promjena

Važnim smatra udruživanje SDP-a s platformom Možemo! na ovim izborima.

- Našli smo se na temama koje su nam bitne, a glavni je cilj pokazati ljudima da borba za dostojanstvene živote nije uzaludna.

Zato ističe pet stvari koje će zajedno mijenjati u županiji: to je u prvom redu dostupno javno zdravstvo, jer ne može se dogoditi da bar glavna gradska središta nemaju osnovne zdravstvene djelatnosti. To su i uvjeti u školama, potom promet - to je itekako ozbiljno pitanje zbog nesigurnih prometnica. Potom, uključivanje mladih u donošenje odluka, te na kraju i pristojni uvjeti za treću dob. Tim ljudima ne trebaju samo novi domovi nego i drugi, dodatni sadržaji. Taj je problem posebno izražen u Slavoniji, a Bježančević ističe da, ako je Vlada išta dobro učinila, to je program Zaželi - to je bar dodatna prilika da starije osobe imaju ljude na usluzi za pomoć u kući.

Posebno ističe ideju parcitipativnog proračuna za mlade - plan je, naime, dio županijskog proračuna dati na upravljanje udrugama mladih, kako bi mladi sami osmislili projekte za sebe.

- To je za Slavoniju osobito važno, jer glavni cilj je prestanak iseljavanja, mladih - zaključuje.

- Ovi izbori su bitni, 30 godina praznih obećanja nije nas svrstalo uz bok najrazvijenijima, vrijeme je da se to promijeni. Naš program je ozbiljno promišljen, gledali smo druge kako rade, znamo u kojim je područjima potrebna transformacija, i to ćemo donijeti - njezina je glavna poruka iz Špice s Macanom.