Vjerojatno već prije ustavne stanke u radu Sabora, koja nastupa 15. srpnja, još jednom će se u kratkom vremenskom razdoblju utvrđivati uživa li glavni državni odvjetnik Ivan Turudić povjerenje većine zastupnika. Prije tri tjedna pokazalo se da ne jer je samo 69 zastupnika glasalo protiv SDP-ova prijedloga da se Vladu zaduži za pokretanje postupka Turudićeva razrješenja. Sada je pak na redu njegovo izvješće o radu državnih odvjetništava u 2024., koje je stiglo u Sabor. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nevoljko stavlja na raspravu izvješća raznih državnih institucija, pa ih je dosta u proceduri još od 2022. Ali, oporba ima, sukladno Poslovniku, mogućnost da 60 dana nakon što je neka točka uvrštena u dnevni red nametne o njoj raspravu i glasanje pomoću 30 zastupničkih potpisa. SDP je to učinio i s izvješćem o radu državnih odvjetništava za 2023., koje je pred kraj svog mandata pripremila bivša glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, a Turudić ga je, jer su to socijaldemokrati tražili, predstavio u Saboru u listopadu prošle godine. Dakle, ako Jandroković opet bude otezao, SDP će krajem lipnja moći podnijeti zahtjev za raspravu o Turudićevuprvom pravom izvješću.

U slučaju da predsjednik Sabora samoinicijativno, tijekom iduća dva mjeseca, pozove Turudića na sučeljavanje sa zastupnicima, bilo bi to veliko iznenađenje s obzirom na to da unutar vladajuće koalicije ne postoji konsenzus o glavnom državnom odvjetniku. Domovinski pokret bojkotirao je glasanje o spomenutom SDP-ovu zaključku, zbog čega je on odbačen s manje glasova od natpolovične većine, a Ivan Penava još je u veljači, ogorčen pritvaranjem Josipa Dabre, najavio da osmero zastupnika njegove stranke neće podržati izvješće čelnog čovjeka DORH-a. Kada bi Penava ustrajao u svom izrazito negativnom stavu o Turudiću, kojeg je nazivao i cirkusantom, mogao bi, primjerice, inzistirati da se njegovo izvješće tek primi na znanje. Ni izvješće za 2023. Zlate Hrvoj-Šipek, s kojom Vlada i HDZ nisu bili zadovoljni, nije prihvaćeno, nego je primljeno na znanje. Ali, za Turudića najviši dužnosnici HDZ-a imaju isključivo riječi hvale i stoga bi politički bilo nezgodno ako bi popustili pred Penavinom eventualnom ucjenom. Osim toga, iako odluka Sabora da se izvješće glavnog državnog odvjetnika primi na znanje nije pravni razlog za njegovu smjenu, nelijepo bi za Turudića izgledalo kada ne bi dobio potporu zastupnika koji su ga izabrali na dužnost koju obnaša. Sve, znači, ovisi o tome hoće li HDZ uspjeti uvjeriti Domovinski pokret da Turudić ipak nije tako loš, da je zaslužio podršku u Saboru.

Što se tiče samog izvješća glavnog državnog odvjetnika za 2024., ono je, kao obično, gomila statistike na 330 stranica. Tako se iz njega može doznati i da je koncem prošle godine u DORH-u bila zaposlena 1991 osoba, 89 više nego u 2023. godini. Državnih odvjetnika i njihovih zamjenika ukupno je 31. prosinca bilo 655.

- Znatan problem u radu predstavlja odljev kadrova koji je nedostatno praćen popunjavanjem kadrovima s potrebnim iskustvom, zbog čega dolazi do diskontinuiteta u radu. Razlozi nepopunjavanja leže ponajprije u činjenici da se zapošljava premali broj državnoodvjetničkih vježbenika te ih je u 2024. zaposleno samo 19, a zajedno s 18 državnoodvjetničkih vježbenika zaposlenih u 2023., u svim državnim odvjetništvima radi 37 državnoodvjetničkih vježbenika - upozorava se u izvješću na nedostatak interesa mladih pravnika za rad u DORH-u. Nerijetko se događa da se javni natječaji obustavljaju i ponavljaju jer se nitko ne prijavi za posao u Državnom odvjetništvu.