Stanje ljudskih prava u Hrvatskoj se 2024., u usporedbi s prethodnom godinom, nije znatnije poboljšalo, nego je nastavljen trend stagnacije, što je zbog velikog broja sustavnih problema neprihvatljivo, ocijenila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u četvrtak predstavljajući izvješće o stanju ljudskih prava i preporuke za poboljšanja.

Problemi starijih

Najveći su problemi bili u području zdravstva i socijalne skrbi, osobito zabrinjava rastuće siromaštvo starijih i uvjeti u pojedinim domovima za starije, a velik je i problem prenapučenosti zatvora. Vidljiv je bio viši stupanj neprihvatljivog govora i govora mržnje te različite antimanjinske retorike, što se dijelom može dovesti u vezu i s činjenicom da su se 2024. održavala čak tri izborna procesa. Postojali su izazovi vezani uz vladavinu prava, loša je percepcija pravosuđa, novinarske slobode i dalje su ugrožene, otežan je rad braniteljima ljudskih prava te je povjerenje građana u institucije na niskoj razini.

Pučka pravobraniteljica upozorila je na neprihvatljiv odnos Sabora i Vlade RH prema njezinim izvješćima, a time i problemima na koje građani kontinuirano upozoravaju. Naime, Sabor još uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu, nije raspravljeno ni posebno izvješće "Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize", koje je pravobraniteljica predala 2022. Pri tome, Vlada još uvijek nije usvojila mišljenje na izvješće pučke pravobraniteljice za 2023., bez kojeg nije ni moguća rasprava na plenarnoj sjednici.

Građani su se prošle godine najčešće tužili na diskriminaciju, u 420 novih zabilježenih predmeta, slijedi kršenje prava na zdravlje s 394 nova predmeta i kršenje prava vezanih uz pravo na rad s 327 novih predmeta.

Najviše pozitivnih aktivnosti bilo je u području prava na adekvatno stanovanje, prvenstveno zbog niza zakonskih izmjena i predlaganja prvog strateškog dokumenta stambene politike, u kojoj bi se pomaci mogli očekivati uskoro. Također, početkom 2024. godine u javno savjetovanje poslane su izmjene Zakona o strancima (Zakon je usvojen 2025.), kojim se poboljšava radnopravni položaj stranih radnika te se ujedno štite domaći radnici od snižavanja cijene rada.

Siromaštvo je bilo u porastu, pa je tako 20,3 posto stanovnika Hrvatske u riziku od siromaštva, što je najviša zabilježena stopa još od 2012. S obzirom na taj trend, kao i dugo razdoblje rasta cijena i inflacije, siromaštvo je trenutno brojnim građanima prepreka u ostvarivanju prava. Navodi se da je sustav socijalne skrbi nedovoljno usmjeren na korisnike, a rast naknada i dalje je nedovoljan i ne obuhvaća sve kojima su potrebne.

Razmjeri siromaštva

Podrška beskućnicima ostala je potpuno neadekvatna, iako je riječ o najnezaštićenijoj skupini građana, a nema ni naznaka da će se situacija mijenjati jer i dalje ostaju neispunjene preporuke pučke pravobraniteljice koje bi bile temelj za promjene - nacionalna strategija borbe protiv beskućništva i pouzdani podatci o razmjerima i uzrocima beskućništva u RH. Među najugroženijima su i starije osobe, koje žive u sve većem siromaštvu. Prema posljednjim podatcima, 37 posto starijih od 65 godina bilo je u riziku od siromaštva, a čak 61,4 posto starijih koji žive sami.

- To su, otkako se podatci mogu usporediti (2010.), nezabilježeni razmjeri siromaštva starijih, koji pozivaju na hitne, ali dugoročne i sustavne mjere. Snažni su i drugi dugogodišnji problemi - nedostupnost socijalnih usluga koje omogućavaju dostojanstven život i ostanak u vlastitom domu, nepostojanje mjera za podršku zaposlenima koji trebaju pružati skrb svojim nemoćnim starijim članovima obitelji, a istovremeno i nedostupnost domova za starije zbog nedovoljnih kapaciteta i visokih cijena. Dio starijih predugo čeka isplatu prve mirovine - kaže se u izvješću.

Lani su zabilježeni ozbiljni i teški primjeri kršenja prava na zdravlje, koji, unatoč vrijednom radu zdravstvenih djelatnika, kojih je premalo, pokazuju brojne probleme na razini sustava, uključujući još uvijek manjak usmjerenosti na pacijente. U vezi s vladavinom prava i pravom na dobro upravljanje građani su u svojim pritužbama upozoravali na dugotrajnost postupanja, nerazumljivu i neprikladnu komunikaciju, nejednak tretman, prebacivanje odgovornosti između institucija...