Na predstavljanju Lions Quest programa "Vještine za adolescenciju" u Osijeku sudjelovali su stručnjaci iz područja obrazovanja i prevencije neprihvatljivih ponašanja, a među njima i Alma Rovis Brandić, socijalna pedagoginja i savjetnica za socijalne pedagoge i preventivne programe na nacionalnoj razini u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Tom je prigodom priopćila kako je situacija u Slavoniji izrazito loša kada su u pitanju socijalni pedagozi i njihova prisutnost u školama. Također, najviše prijava nasilja od početka tekuće školske godine došlo je upravo iz Slavonije.

Stoga smo se obratili Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga (HKSP) i zatražili konkretne podatke. I doista, potvrdili su kako na području Slavonije ima proporcionalno znatno manje socijalnih pedagoga nego u većem dijelu ostatka zemlje. Taj je manjak posebno uočljiv u školama. Tako u gradu Osijeku nije zaposlen ni jedan socijalni pedagog na mjestu stručnog suradnika u osnovnoj školi, a samo je jedan zaposlen u srednjoj školi. Kad se pogleda cijela Osječko-baranjska županija, stanje nije puno bolje. U osnovnim školama zaposlena su dva stručna suradnika i samo jedan u srednjim školama, objasnila je članica Upravnog odbora HKSP-a, prof. dr. sc. Mirjana Radetić-Paić.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji slična je situacija. Ondje je u svim redovnim osnovnim i srednjim školama zaposlen samo jedan socijalni pedagog, i to na pola radnog vremena. "To je područje od posebne državne skrbi i znamo da su posljedice Domovinskog rata i dalje bolno prisutne, što nas dodatno zbunjuje kad te činjenice stavimo u relaciju s nepostojanjem socijalnih pedagoga", rekla je Radetić-Paić.

Prema podacima policije vezanim uz provedbu Protokola o postupanju u slučaju nasilja iz 2024. godine u prva četiri mjeseca ove školske godine zaprimljeno je 506 prijava nasilja, od kojih je veći dio iz područja Slavonije. Većinu prijava podnijele su škole.

“Djeca svojim ponašanjima šalju poruke. Ponašanje je ono što vidimo iznad 'ledenog brijega'. Samim djelovanjem prema ponašanju možemo možda postići kratkoročne, privremene učinke. Neprihvatljivim ponašanjima djeca šalju poruku da im je teško", pojasnila je Radetić-Paić. Socijalni pedagozi stoga su nužni jer su kao specifičan profil stručnjaka usmjereni ponajprije prepoznati one rizike i teškoće koji se kod djeteta nalaze skriveni ispod tog "ledenog brijega" i koje izazivaju vidljive simptome u obliku neprihvatljivih ponašanja. Socijalni pedagog trebao bi prepoznati rane znakove rizika i pomoći djetetu da se rizici ne razviju do razine koja će značiti teškoću djetetu i njegovoj okolini. Potrebne su i specifične profesionalne kompetencije za rad s roditeljima koje socijalni pedagozi stječu tijekom svojeg studija.

“Problemi u ponašanju djece i mladih odgovornost su svih nas. Pravovremenom reakcijom i prije negoli do tih problema dođe možemo napraviti puno, ali moramo u sustavima, od najranijeg djetinjstva, imati, a zatim i uvažavati stručnjake koji su za to kompetentni", zaključila je Mirjana Radetić-Paić.