zdenko pušić
6.3.2025., 11:38
Kritike reformi strukovnog obrazovanja

Izostali kurikuli za bravara, obućara...

Modularna nastava koja bi se u okviru reforme strukovnog obrazovanja od jeseni trebala uvesti u sve strukovne srednje škole predmet je brojnih kritika iz redova sindikata, nastavnika, ali i obrtnika koji će upošljavati budući kadar obrazovan prema novom modelu strukovnog obrazovanja.

Iz Hrvatske obrtničke komore upozorili su jučer Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih na činjenicu da za mnoga deficitarna zanimanja, poput bravara, brodskog mehaničara, plinoinstalatera, pedikera, fotografa, još uvijek nisu izrađeni novi kurikuli. Iz obrazovnih sindikata tvrde kako projekt nije do kraja spreman za primjenu u školama te traže odgodu od godinu dana. Potpredsjednik HOK-a Adolf Cvanciger upozorio je da će doći do negativnih posljedica za obrtništvo i gospodarstvo ako se ne pronađe rješenje za upis nove generacije srednjoškolaca u spomenuta deficitarna zanimanja. U HOK-u smatraju da treba dopustiti upis po starim kurikulima, dok se ne izrade novi.

“Šokiralo nas je da MZOM ne dopušta upis u kurikule za koje postoji potreba, a nisu sastavni dio objedinjenih kurikula. Riječ je o izrazito deficitarnim zanimanjima, a to će imati utjecaja na škole, koje će gubiti te razrede i usmjerenja", upozorila je Mirela Lekić, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala HOK-a te za primjer navela Međimursku županiju gdje nije predviđen upis nove generacije obućara, iako ta županija ima tri jake obućarske industrije s tendencijom razvoja, koje zapošljavaju više tisuća radnika. Čudi je, isto tako, da je reforma strukovnog obrazovanja predvidjela više kurikula u tekstilnom sektoru nego u ugostiteljskom, iako smo turistička zemlja, a poznato je kako stojimo s tekstilnom industrijom. "To je potpuno neprincipijelno", kaže.

HOK osim toga traži da u strukovnim zanimanjima bude minimalno 60 posto prakse, a 40 posto teorije te da se praksa i naukovanje moraju provoditi isključivo u licenciranim radionicama kod poslodavaca.

Iz Ministarstva obrazlažu kako je stav Europske komisije da se mora provoditi jedan objedinjeni kurikul koji bi obuhvatio sve dosadašnje modele te da ne postoji pravna osnova da se miješaju novi i stari kurikuli. S Ministarstvom gospodarstva dogovoreno je da ono izradi kurikule koji nedostaju te nema prepreke da ih se uvrsti u provedbu, poručili su iz Ministarstva obrazovanja. Uključivanjem nelicenciranih radionica, kažu, htjeli su otvoriti mogućnost i tim poslodavcima da se uključe u strukovno obrazovanje, kako bi se omogućila kvalitetna praktična nastava za sve učenike.

Nastavnici u limbu neznanja

Nastavnici su skeptični kako će novi sustav modula od jeseni funkcionirati, a za mnoge je dvojbeno treba li drastično smanjiti broj općeobrazovnih predmeta i time ograničiti učenike strukovnih škola u pristupu državnoj maturi. “Podaci s terena govore da sustav nije spreman za frontalno uvođenje u svim prvim razredima. Odgoda od godinu dana dala bi prostora kvalitetnijoj reformi jer nastavnici danas plivaju u limbu neznanja”, poručio je Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola. Jedno od pitanja na koje nema odgovora odnosi se, na primjer, na ponavljače - u kojem će sustavu školovanje nastaviti učenik kojem se dogodi da padne drugi ili treći razred koji polazi prema “starom” programu.