Zamislite ovaj scenarij: nakon odrađenog treninga dolazite kući, posežete za omiljenim sirnim namazom, a potom se zasladite voćnim kompotom. Treba vam bjelančevina, a na vašu sreću navedeni proizvodi sadrže namirnicu koja njima obiluje - mljevene jestive crve. Opisana situacija nije tek hipotetska scena, već polako postaje stvarnost za građane članica Europske unije.

Ekološka alternativa

Prema uredbi Europske komisije, koja je na snagu stupila 10. veljače, prah od cijelih ličinki vrste Tenebrio molitor (veliki brašnar) tretiranih UV zračenjem uvršten je na Unijin popis nove hrane te je odobreno njegovo stavljanje na tržište. On će se smjeti koristiti u različitim prehrambenim proizvodima, poput kruha, peciva, proizvoda na osnovi tjestenine, prerađenim proizvodima od krumpira, siru i sirnim proizvodima te kompotima i marmeladama, na čijim će deklaracijama morati biti jasno naznačeno da hrana sadrži ličinke.

Europska agencija za sigurnost hrane, nakon niza istraživanja i testiranja, garantira kako je prah u sklopu prehrambenih proizvoda siguran za konzumaciju u predloženim uvjetima upotrebe i u predloženim količinama. Trenutno je stavljanje ove namirnice na tržište EU-a dopušteno samo francuskom društvu Nutri'Earth, a možemo li uskoro očekivati proizvode koji sadrže prah crva brašnara i na policama hrvatskih trgovina, upitali smo nutricionisticu Nitu Šarić.

Nita Šarić

PRIVATNI ALBUM

- Nabava i stavljanje na tržište nije moje područje, ali mogu samo pretpostaviti da ih možemo uskoro očekivati i u Hrvatskoj. No pitanje je kolika će biti potražnja - započinje priču Nita Šarić, koju smo zamolili da nam pojasni nutricionističku vrijednost spomenutog praha.

Objašnjava kako bi ovaj izvor bjelančevina bio ekološki povoljnija alternativa mesnim proizvodima, s obzirom na to da je ekološki otisak njegove proizvodnje znatno manji.

- Prednost je kvalitetan nutritivni sastav. Osim toga, insekti svakako imaju povoljniji utjecaj uzgoja na okoliš jer zahtijevaju znatno manje hrane za dobivanje na masi, imaju veći prirast i nižu emisiju stakleničkih plinova u usporedbi s uobičajenim farmskim životinjama, kao što su goveda i svinje. Iz toga se može zaključiti da su svakako ekološki prihvatljivija opcija - nastavlja nutricionistica, no ističe kako postoje i određene mane uvođenja velikog brašnara u prehranu.

- Nedostaci bi bili eventualne alergijske reakcije na proteine iz praha i potencijalna kontaminacija bakterijama, gljivicama i drugim patogenima. Ipak, tretiranjem UV svjetlom i uz dobru kontrolu uzgoja, vjerujem da kontaminacija ne bi trebala biti prisutna. Istraživanja sugeriraju da neke osobe mogu razviti alergijske reakcije, pa će biti važno da se na deklaracijama istakne ako je u neki proizvod dodan prah ličinki crva brašnara, tako da osobe koje su alergične mogu izbjegavati navedene proizvode - govori Šarić.

Nije prvi kukac

Uistinu, kako je naznačeno u tekstu nove europske uredbe, konzumacija ove nove hrane može dovesti do preosjetljivosti na bjelančevine te izazvati alergijske reakcije kod osoba koje su alergične na rakove i grinje iz kućne prašine, no potrebna su daljnja istraživanja o alergenosti ličinki.

Nije veliki brašnar prvi kukac koji je uvršten na europski popis nove hrane, s obzirom na to da su insekti za ljudsku konzumaciju u EU-u dopušteni već nekoliko godina, a u fazi procjene rizika na europskoj razini su i brašno od crne vojničke muhe, gnijezda trutova medonosnih pčela, prah kućnog cvrčka i brašno od svježih ličinki brašnastog moljca.

- Korištenje kukaca u prehrani nije nova stvar jer u nekim su zemljama oni tradicionalna hrana. Smatram da kukci mogu obogatiti prehranu, ne samo proteinima nego i ostalim nutrijentama. No, s obzirom na to da to nije tradicionalna hrana naših krajeva, mislim da imamo nekakav otpor prema tome - kaže Šarić, koju pitamo koliko je izgledno da se prerađene ličinke ubrzo nađu na stolovima hrvatskih građana, unatoč prehrambenim tabuima, te bi li prah crva brašnara preporučila svojim klijentima.

- Vjerujem da će biti ljudi koji će rado kušati nove stvari, pa tako i brašna/prahove od kukaca. S druge strane, sigurno će biti i dosta otpora u smislu da će određeni broj ljudi izbjegavati proizvode u koje je dodan prah ili da sam prah neće kupovati. Pritom smatram da je najveća prepreka gadljivost i to što nismo naviknuli na takvo što. Ipak, ako gledamo s nutricionističke strane, svakako bih to preporučila svojim klijentima kao opciju, ali ne kao nužnost. Tko voli, nek' izvoli - zaključuje Šarić.