Obrazovanje djece s poteškoćama u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava daleko je od optimalnog, a ozbiljnih problema ima i u drugim ustanovama za školovanje i rehabilitaciju djece, pokazuje slučaj Ivana Rešetara, 16-godišnjaka s autizmom, koji je ove školske godine tu krenuo u srednju školu. Njegova majka, Suzana Rešetar, predsjednica Udruge Sjena, alarmirala je ovog tjedna javnost zbog odluke zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje o promjeni oblika obrazovanja iz redovitog u poseban uz individualizirane postupke.

Kontradikcija

Sve se to, tvrdi Rešetar, odigralo mimo propisane procedure i bez suglasnosti roditelja, a Ivana, koji se obrazuje za pomoćnog administratora, unazadit će u obrazovnom procesu.

Suzana Rešetar

PIXSELL

- Gradski ured donio je takvo rješenje na temelju mišljenja nastavničkog vijeća. Oni prema pravilniku mogu dati samo preporuku o promjeni oblika obrazovanja, ali se prije mora ispitati psihofizičko stanje djeteta. To znači da treba utvrditi dosadašnji rad, aktivnost na satu, usvajanje gradiva, treba ga pregledati liječnik školske medicine, a struka treba dati svoje mišljenje na temelju provedenih testiranja. Oni to nisu napravili, a ja sam odbila dati suglasnost jer me nisu ni o čemu obavijestili - tvrdi Rešetar.

Čudi je što Centar uopće predlaže prelazak na poseban program, jer to znači da je Ivano loše, odnosno da je nazadovao nakon što je upisao tu školu, u koju je prešao iz redovite osnovne škole.

- Njemu je ovdje super, a u e-dnevniku su sami hvalospjevi, redovito dobiva četvorke i petice. Aktivan je na satu, javlja se, sudjeluje, a oni ga predlože za poseban program. Kontradiktorni su sami sa sobom - ljuti se Ivanova majka.

Unatoč mišljenju stručnjaka da bi Ivano mogao nastaviti redovitu srednju školu, odlučila je, kaže, upisati ga u trogodišnji program za pomoćno zanimanje kako bi mu olakšala, jer tu ima ukupno devet predmeta, uključujući vjeronauk i tjelesni odgoj, a škola je i stručno ekipirana.

- Super se snašao, sretan je i dobro se uklopio u ovu sredinu jer su svi "tu negdje". Da sam mama koja ima nerealne ambicije, mogla sam ga upisati u ekonomsku školu s 18 predmeta - poručuje.

Do problema je, smatra, došlo jer je tražila od Centra da izradi inidividualizirane kurikule iz svih predmeta, da se potrude oko vizualne podrške koja mu je u nastavi potrebna, tražila je da uključe logopeda i druge stručnjake.

Kolateralna žrtva

- Centri za odgoj i obrazovanje su kukuljice za sebe, gdje vlada inercija i lijenost, podriveni su 90-postotnom zahvalnošću i oduševljenjem roditelja kojima je sve dobro, što iz straha od odmazde, što iz nezainteresiranosti. Sad im je došla mama koja nešto traži, a to im očito smeta. Lakše je "ubiti" jednog glasnika nego da im se pojavi 20 roditelja sa svojim zahtjevima - veli Suzana Rešetar. "Ne smeta njima Ivano, on je tu kolateralna žrtva na kojoj lome koplja da mi pokažu da im nitko ništa ne može", tvrdi.

Promjena programa za Ivana bi značila spuštanje za stepenicu niže u obrazovanju, a vjerojatno i izdvajanje iz razreda u koji se dobro uklopio.

- Krše pravo na obrazovanje, pravo na razumnu prilagodbu mome djetetu, u kojoj se školovao cijelo vrijeme, bio dobro i pokazivao određeni napredak. A nama kao roditeljima uskraćuju pravo na odlučivanje - upozorava. Podsjeća pritom na slučaj u OŠ Savski gaj, gdje agresivnog učenika nisu mogli prebaciti u poseban program jer su roditelji uskratili svoju suglasnost. "Očito je da postoje dvostruka mjerila", zaključuje Rešetar. Na odluku Gradskog ureda će se žaliti, a o predmetu će odlučivati Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kao drugostupanjsko tijelo. Ako utvrde da je rješenje bilo neosnovano, poništit će ga, a u protivnom preostaje joj jedino podići tužbu i ići u upravni spor.

- Ivanu je bilo bolje u redovitoj školi, u razredu s 27 učenika. Imali smo manje problema s učiteljima koji doista nisu imali pomoć ni od koga - ističe Ivanova mama. Dodaje da ovih dana prima poruke stotina roditelja koji se žale na loš tretman centara za odgoj i obrazovanje djece s teškoćama te tvrdi kako se radi o "egzekuciji djece" preko čijih se leđa lomi nerad, površnost, inertnost, nezainteresiranost i bahaćenje.