Iako Hrvatska ima 50 posto udjela u Nuklearnoj elektrani Krško, ipak će graditi male modularne nuklearne reaktore na svojem teritoriju, a prve reaktore mogli bismo dobiti najranije za desetak godina, najavljeno je nakon prvog sastanka radne skupine za izradu Zakona o nuklearnoj energiji održanog u utorak u Ministarstvu gospodarstva.

Ulazak na teren

“Sportskim rječnikom rečeno, Hrvatska silazi s tribina i ulazi na teren i počinje aktivno igrati ulogu, unatoč tome što imamo 50 posto vlasništva u Nuklearnoj elektrani Krško, koja je igrom slučaja izgrađena na teritoriju Republike Slovenije, a mi smo odlučni u tome da razvijamo nuklearne elektrane u Hrvatskoj i da pozicioniramo Hrvatsku na nuklearnoj karti svijeta koja trenutno nije tamo", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar dodavši da će struka definirati lokacije na kojima bi se gradili mali nuklearni reaktori. Ministar pritom nije precizirao vremenski rok u kojemu bi se donio zakon, no poručio je kako je najvažnije da Hrvatska u pitanju gradnji nuklearki "neće srljati, nego studiozno raditi na pripremi".

Hrvatska se, prema riječima ministra Šušnjara, odlučila na male nuklearne reaktore "koji su budućnost", a u svijetu su prepoznati kao elektrane koje proizvode baznu energiju i koje su puno lakše za realizaciju nego velike i skupe nuklearne elektrane iako iz planova, kako je rekao, nisu ispale velike elektrane, no o svemu će se očitovati struka.

“U svijetu i u Europskoj uniji svi su suglasni da je nuklearna energija niskougljična energija, da služi za tranziciju na zelenu obnovljivu energiju, to je bazna energija iz koje se može proizvoditi zeleni vodik i ostali čisti energenti", naveo je Šušnjar dodavši da će u projekt biti uključeni i predstavnici oporbe jer ovo mora biti jedan široki konsenzus, ne samo na nivou politike nego uopće u društvu.

Stručnjak za nuklearnu energiju dr. Tonći Tadić izrazio je zadovoljstvo što Hrvatska prepoznaje trendove u Europskoj uniji i Euroatomu, koji su u travnju 2023. stavili naglasak upravo na male nuklearne reaktore i fuziju. "Sve članice EU-a razmišljaju o malim modularnim reaktorima, čak i one koje nikada nisu imale veze s nuklearnom energijom, recimo Irska. Dakle, Hrvatska je u pravom trenutku poduzela pravi korak", rekao je Tadić podsjetivši da svi njegovi kolege u Euroatomu smatraju kako je jedini put prema dekarbonizaciji EU-a kombinacija obnovljivih izvora energije i malih nuklearnih elektrana te da bi tako trebala izgledati energetska slika Unije do kraja stoljeća. Cilj je, kaže, izbaciti fosilna goriva iz proizvodnje električne energije ako je ikako moguće.

Svjetski trend

I Tonći Tadić smatra da je bitno da Hrvatska ne srlja, nego da promišljenim koracima ide prema cilju gradnje malih nuklearnih reaktora kroz izmjenu zakonske regulative, kroz osnivanje regulatornih tijela, pripremu kadra i znanstvenih ustanova koje će pratiti cijeli proces. Podsjetio je da u Europi još nema instaliranih malih nuklearnih reaktora, ali se na njima radi, te da je riječ o trendu u Sjedinjenim Državama i Kini, što je Europa prepoznala.

Član Uprave zajedničke hrvatsko-slovenske nuklearke u Krškom Saša Medaković ističe da Hrvatska ima iskustva u nuklearnoj tehnologiji i prepoznala je mogućnosti da je kapitalizira i na vlastitom teritoriju.

Nakon što se donese zakon, bit će potrebno osnovati agenciju za nuklearnu energiju kao regulatorno tijelo, a fakulteti koji imaju smjer nuklearne energetike revitalizirat će te predmete kako bi im vratili važnost, odnosno da više ne budu izborni predmeti.

Podsjetimo, Nuklearna elektrana Krško iz sustava izlazi 2043. godine, a termoelektrana Plomin 2033., pa se postavlja pitanje sigurnosti i stabilnosti opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj, to više što se procjenjuje da će potrošnja električne energije 2035. godine u Hrvatskoj iznositi 20 teravatsati, a do 2050. oko 36 teravatsati ili dvostruko više od trenutne potrošnje. Stoga se kao jedno od rješenja predlaže gradnja malih modularnih nuklearnih reaktora, snage 300 megavata, što je otprilike trećina proizvodnog kapaciteta konvencionalnih/tradicionalnih nuklearnih reaktora. Neke članice Europske unije već najavljuju gradnju takvih malih nuklearki, poput Rumunjske ili Poljske, koja je u prosincu 2023. odobrila gradnju čak 24 takva reaktora na šest lokacija do 2030. godine.