Dok god ne povećamo produktivnost i samodostatnost u proizvodnji hrane, nećemo do kraja uspjeti suzbiti inflaciju, a bez kapitalnih ulaganja u poljoprivredu, nećemo moći konkurirati ni na domaćem, a kamoli na inozemnom tržištu – rečeno je, među ostalim, na u utorak održanom okruglom stolu u organizaciji Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) pod nazivom "Potrošačka košarica i cijene hrane - Kolika je zarada poljoprivrednika?", s kojeg je poručeno da je jedan od razloga divljanja cijena uvođenje eura.

Za minimalne cijene

“Uvođenje eura je omča oko vrata i najveći poticaj inflaciji. Trgovački lanci doslovce su se 'otrgli sa lanca', prepoznali su priliku za dobru zaradu, porasle su i plaće državnom sektoru, a primarna proizvodnja ostala je na minimalcu", upozorio je predsjednik Odbora za ratarstvo HPK Petar Pranjić dodavši da su poljoprivredni proizvođači suočeni sa stalnim rastom troškova, poput cijene mineralnog gnojiva koja je u posljednjih desetak dana porasla 30 posto.

U HPK stoga strahuju da bi se rast troškova i cijela kriza oko divljanja cijena mogli preliti isključivo na poljoprivredne proizvođače, tim više što otkupljivače, kako je rečeno, nitko ne kontrolira, zbog čega HPK traži stroži nadzor Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata.

HPK se također protivi Vladinoj odluci o zamrzavanju cijena određenih proizvoda jer smatra da će to dodatno naštetiti domaćim proizvođačima te predlaže određivanje minimalne cijene, odnosno nemogućnost prodaje ispod cijene koštanja. Predsjednik HPK Mladen Jakopović podsjeća da Poljoprivredna komora u ovom trenutku ima oko 75 tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja su zabrinuta zbog zamrzavanja cijena i koje moraju zaštititi jer bez njih, kaže, nema ruralnog razvoja ni održivosti sektora.

Od Vlade traže ograničenje cijena repromaterijala i plavog dizela te određivanje zaštitne, odnosno minimalne cijene za sve vrste žitarica i nekih uljarica, koja ne smije biti manja od prosječne proizvođačke cijene. Traže i snižavanje stope PDV-a s 25 na pet posto za sve vrste pšenice i ječma, kao i mlijeko i mliječne prerađevine. Komora je, podsjetimo, izrazila "nezadovoljstvo i razočaranje" činjenicom što su Vlada i Ministarstvo gospodarstva održali sastanak i konzultacije o ograničavanju cijena hrane i poljoprivrednih proizvoda bez sudjelovanja hrvatskih poljoprivrednika, što su tada ocijenili "velikim propustom Vlade i ministarstva".

“Tražimo da se naši proizvodi ne smiju otkupljivati ispod proizvođačke cijene. Neka se prate troškovi i odredi prosječna proizvođačka cijena ispod koje se isti ne smiju otkupljivati", poručio je Pranjić ustvrdivši da i trgovački lanci, i prerađivači, i dobavljači iskorištavaju njihovu muku i trud i stvaraju nestvarne dobiti na štetu poljoprivrednih proizvođača, a divljanje cijena se, kaže, više ne može podnositi.

Samodostatnost

U Komori ističu i alarmantnu situaciju u vinarstvu, voćarstvu i sektoru povrća, u kojima proizvodnja pada, cijene stagniraju, a troškovi rastu dok se istodobno suočavaju s manjkom radne snage, klimatskim promjenama i strogim uvjetima korištenja zaštitnih sredstava.

Situacija je neodrživa i u sektoru svinjogojstva jer je u posljednjih šest mjeseci cijena živih svinja pala za 40 posto, zbog čega u Komori smatraju da nema potrebe da Vlada ograničava cijenu svinjetine. S druge strane, zbog zaustavljanja klanja u prosincu, na gospodarstvima je 35 tisuća svinja koje treba hitno maknuti s tržišta jer će, kažu, situacija postati još gora.

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber istaknula je da jedan od ključnih ciljeva kojima bi se osigurala stabilnost cijena treba biti povećanje samodostatnosti u sklopu domaće poljoprivredne proizvodnje, ali i ponovila stajalište HUP-a da Vlada teba koristiti ciljane mjere kojima bi se pomoglo najranjivijim skupinama društva, a koje neće naštetiti državnom proračunu.