
Isplati li se šoping u susjedstvu? U Srbiju i Mađarsku ide se po sokove, pivo, papriku
Bojkot kupnje, pojedinih trgovačkih lanaca i artikala obilježio je posljednja dva tjedna.
I to je jedan od razloga zbog kojih se mnogi pitaju isplati li se, za manje novca nego u Hrvatskoj, u šoping odlaziti u susjedne države. Mađarsku i Srbiju, primjerice. No, prije odgovora na to pitanje vratimo se nekoliko godina (i desetljeća) unatrag. Prije, pa i u vrijeme Domovinskog rata, prava trgovačka meka za brojne Slavonce i Baranjce bila je Mađarska.
Mađari dolaze nama
- Nekada smo u Mađarsku odlazili na tjednoj bazi, svakog vikenda, pa i češće. Tamo je sve bilo jeftinije, od osnovnih životnih namirnica do ručkova i provoda. Mimoilazeći redovite carinske kontrole, u Mohaču smo prodavali Badelov konjak i rum-punč, čisti alkohol, Vegetu, odjeću i obuću. Znam ljude koji su tamo odlazili tankirati svoje automobile - prisjeća se Belomanastirac Drago, koji u Mađarsku ne odlazi od proljeća 2022., kada su cijene goriva u Lijepoj Našoj probile sve "psihološke barijere'', pa je svog metalnog ljubimca punio na tamošnjim benzinskim crpkama. No, odlazak na prekogranično tankiranje nije dugo trajao budući da je strancima odjednom kupnja goriva postala ograničena, a nešto kasnije i potpuno zabranjena po cijeni po kojoj su ga kupovali Mađari. Hrvati su u Mađarsku ipak nastavili odlaziti po neke namirnice, poput sokova i piletine, što i danas čine. Ali znatno rjeđe.
- U Mađarskoj je sve manji broj Hrvata, ali i nadalje ih ima. Tamo se kupuju sokovi, pivo, jogurti i neke namirnice kojih kod nas nema. Osobno, u Mađarskoj kupujem meso. Iako je malo skuplje, pouzdano znam da je kvalitetnije od onog uvoznog koje se prodaje u našim trgovačkim lancima i nije za preradu, točnije izradu suhomesnatih proizvoda - tvrdi Belomanastirac Branko, čest gost kod naših sjevernih susjeda.
Mađari, pak, u Hrvatskoj već nekoliko godina kupuju kekse, bijelu tehniku, cigarete… Odgovara im i jeftinije meso iz naših trgovačkih lanaca, pa u kolicima ne završava samo kilogram-dva, već količine na kojima bi im pozavidjeli brojni hrvatski umirovljenici. I ne samo oni. Prema informacijama koje posjedujemo, cijena svinjetine u trgovačkim je lancima u Hrvatskoj 20-ak i više posto niža nego u Mađarskoj. Slično je i s raznim sirevima. Kako prenose mađarski mediji, Mađari su 2024. godine potrošili 40 posto više novca u inozemstvu nego što su potrošili godinu ranije, premda je i njihova vlada cjenovno zaštitila određene artikle.
Srbija zanimljivija
Mnogo više Baranjaca i Slavonaca, premda ne kao ranije, odlazi preko Dunava - u susjednu Srbiju. Baranjcima je, primjerice, odredište susjedni Bezdan. Kao i u Mađarskoj, tamo kupuju sokove i pivo. No, najviše Hrvata u Bačkoj kupuje začinsku crvenu papriku, kako slatku tako i ljutu. Ručkovi u vojvođanskim čardama i restoranima nisu stvar prošlosti, ali je njihova cijena poprilično slična hrvatskima. Nova.rs usporedila je cijene u Hrvatskoj i Srbiji. Tako, primjerice, kilogram pšeničnog brašna u Srbiji stoji 40-ak centi, dok je u Hrvatskoj 75 centi. Nadalje, za litru suncokretovog ulja kod istočnog susjeda treba izdvojiti prosječno 1,32 eura, što je nešto jeftinije nego kod nas, kao i mlijeko te tjestenina. No, u Hrvatskoj su jeftinija jaja… Što se dopuštenog uvoza iz trećih zemalja (među kojima je i Srbija) tiče, u Carini ističu kako je po osobi dopušteno nositi po 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara, 50 grama duhana za pušenje, litra alkohola i alkoholnih pića s udjelom alkohola 22 posto vol. i manje, četiri litre vina, 16 litara piva…
- U prtljažnicima automobila ne smiju se naći meso, mlijeko i njihovi proizvodi, riba i proizvodi ribarstva te drugi proizvodi životinjskog podrijetla - naglašavaju, dodajući kako zabrana ne vrijedi za kruh, kolače, kekse, vafle… s manje od 20 posto prerađenih mliječnih proizvoda, potom čokolade i slastice s manje od 50 posto prerađenih mliječnih proizvoda i proizvode od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. ''Zeleno svjetlo'' dano je i za koncentrate juhe i poboljšivače okusa.