U organizaciji Zajednice povratnika Hrvatske u srijedu je tribinom "Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječanj 1996. – 15. siječanj 1998." obilježena 27. godišnjica završetka procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

Težak zadatak

Vesna Škare-Ožbolt, predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije, prisjetila se da su u proces mirne reintegracije ušli demilitarizacijom cijelog područja i uspostavom sigurnosti.

“Povukli smo sve naoružanje iz područja, uspostavili prijelaznu policiju, koja je osiguravala mir i red, krenuli u pilot-projekt povratka, uvodili polako institucije, i kunu kao platežno sredstvo, provodili lokalne izbore, što znači da su ljudi koji su namjeravali ostati u Podunavlju, a tu prije svega mislim na srpsku manjinu, morali uzeti dokumente i prihvatiti Hrvatsku kao svoju državu i ponašati se kao lojalni građani", objasnila je Škare-Ožbolt, dodavši da su svi oni koji nisu željeli ostati imali mogućnost da preko Agencije za promet nekretninama riješe svoje stambeno pitanje. Kazala je kako ni sama nije vjerovala sve dok predsjednik Franjo Tuđman nije objasnio strategiju kojom bi se bez žrtava i razaranja izišlo na istočne hrvatske granice. "Trebalo je miriti Hrvate i Srbe, a to je bio jako težak zadatak", naglasila je.

Prema njezinim riječima, na mirnoj reintegraciji radilo je 200-tinjak u praksi izučenih mirotvoraca. "Danas u svijetu postoji puno kriznih žarišta koja se na sličan način mogu rješavati. Jako se često koristi taj model prijelazne policije, to je bio hrvatski model, koji danas traže i na Kosovu, u Ukrajini, Armeniji..." zaključila je Vesna Škare-Ožbolt.

Videovezom nazočnima se obratio tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova i potpredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Joško Morić, riječima da, "kada je predsjednik Franjo Tuđman donio odluku da se krene u proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, nitko nije vjerovao da je taj koncept moguće provesti, čak ni većina ministara u tadašnjoj Vladi". Također se prisjetio kako je Vladimir Šeks taj proces nazvao "čudnovatim političkim kljunašem koji neće uspjeti".

“Srbi su nas optuživali da favoriziramo Hrvate, a Hrvati da favoriziramo Srbe. Bilo je teško raditi jer hrvatski pravni sustav nije bilo moguće implementirati. Zato mi je drago da je to pobjeda razuma", rekao je Morić. "Nikada mi neće biti jasno zašto nam je vojna pobjeda vrednija od pobjede razumom. Mi djecu u školama ne učimo miru, nego uspomenama na rat i društvo smo koje više slavi rat nego mir", poručio je Morić.

Opasno i nepredvidljivo

Nada Arbanas, koja je u procesu mirne reintegracije bila pročelnica Ureda za prognanike i izbjeglice, iznijela je podatak kako je u Osječko-baranjskoj županiji bilo oko 45.000 prognanika, koji su imali šansu vratiti se svojim domovima. "U jednom trenutku povratak je bio 95 posto. I obnova je završila, ali socioekonomska pitanja i činjenica da je dugo trajala, i zapravo traje još i danas, odvratili su brojne prognanike od ostanka na okupiranim područjima", kazala je Arbanas.

Prisjeća se kako proces mirne reintegracije nije bio miran, nego opasan, nepredvidljiv i bolan u kompromisima. "S druge strane strane, bilo se neobično sigurno u ono što se željelo postići, a to je da se svaki prognanik vrati svom domu, i mi smo u tome uspjeli", zaključila je.

Predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) Branko Pek smatra da mirna reintegracija u "hrvatskoj povjesnici mora imati bar isto značenje kao Bljesak i Oluja". "Imali smo osjećaj da se sve ove godine mirna reintegracija stavlja pod tepih jer je valjda bila na jeftin način postignuta, pa onda i nema posebnu vrijednost, a ostvaren je isti rezultat kao akcijama Bljesak i Oluja, ali bez žrtava", kazao je Pek.

Zaslužnima su dodijeljena priznanja za izuzetan doprinos i aktivno sudjelovanje u provedbi procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Među dobitnicima priznanja su Ivica Vrkić, Vesna Škare-Ožbolt, Lovre Pejković, Joško Morić, Nada Arbanas, Zlatko Kramarić, Branimir Glavaš te ondašnji načelnici općina Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.