Mislim da je svijet osvijestio što znače klimatske promjene za opstojnost čovječanstva, odnosno da je više-manje svjestan da je potrebno napraviti određene korake kako bi se usporile, ako ne i zaustavile, te klimatske promjene. U tom kontekstu dva su primarna "targeta" u sprječavanju velikih emisija CO2 koje izravno utječu na klimatske promjene, a to su energetika i transport, odnosno promjene koje treba napraviti. Končar uspješno odgovara na oba ta izazova - poručio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara na panelu Energetska vizija Hrvatske 2050., koji je održan u sklopu 32. savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Kolak je govorio o golemom doprinosu Končara hrvatskom elektroenergetskom sustavu kroz izgradnju dalekovoda, trafostanica, hidroelektrana… Drži da su "trendovi koji su definirani Pariškim sporazumom i kasnije Europskim zelenim planom trendovi koji teško da će se promijeniti od danas do sutra samo zato što smo svjedočili nekoj možda drukčijoj retorici u izbornoj kampanji u svijetu". Miroslav Skalicki, član Uprave INA-e, rekao je da INA jako dobro balansira između trenutačnih potreba za naftom i plinom i nužnosti transformacije prema održivim izvorima. Kaže da je INA od svog osnutka jedan od stupova, ako ne i najvažniji stup, energetske sigurnosti Hrvatske, pa je vezano za fosilna goriva spomenuo projekte i ulaganja u istraživanje novih izvora nafte i plina jer u INA-i "vide nekoliko desetljeća prostora za naftu i plin".

Sjeverni Jadran

- Međutim, to ne znači da ne radimo intenzivno i na energetskoj tranziciji. Kapitalna ulaganja bit će oko 20 posto prema zelenoj tranziciji, što je i nekakav standard u svijetu - rekao je Skalicki pa spomenuo i da u sklopu Rafinerije Rijeka ide jedna solarna elektrana da bi imali dovoljno energije za proizvodnju zelenog vodika. Govorio je o projektima geotermalne energije, bioplina, odnosno biometana, a radi se i na projektu podobalnih vjetroelektrana.

- Na koncesijama gdje danas proizvodimo plin na sjevernom Jadranu razmišlja se - ali mjerimo brzinu vjetra - u budućnosti možda staviti vjetroelektrane. Dakle, svaki peti euro ide u obnovljive izvore energije, a naravno, kako će vrijeme teći prema 2050., bit će taj omjer sve veći prema obnovljivim izvorima - istaknuo je Skalicki. Ipak, dodao je, kada se stvari pogledaju globalno, odnosno kada se pogledaju omjeri ulaganja u ovaj "tradicionalni" i "tranzicijski" dio kod većih globalnih naftnih kompanija, tradicionalna svjetska naftna industrija vidi da su "možda neke smjernice bile i preoptimistične".

Velika ulaganja

- Osobno mislim da treba ići prema očuvanju okoliša i zelenoj tranziciji, no očito je da je kod nekih stvari nemoguće tako brzo ući u tranziciju. Ni ja ne vidim išta dramatično da se događa za naftu, cijene ove godine variraju između 72 do 85 dolara po barelu, puno toga se događalo i događa se. Otvorili su se i novi ratni sukobi, međutim, ništa se to ne osjeti previše na cijeni nafte. A sjetimo se, prije 30 do 40 godina netko bi kihnuo na Srednjem istoku, to bi eksplodiralo... - kazao je Skalicki.

O ulozi geotermalne energije govorila je Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju, AZU, koja je kazala da je ona jedini bazni obnovljivi izvor energije, koji ne ovisi o Suncu, vjetru, nikakvim vanjskim utjecajima, no nažalost nije toliko zastupljena u energetskoj tranziciji Hrvatske. Ivana Ivančić, direktorica ENNA-e Geo, rekla je da investiraju u solarnu, vjetroenergiju i geotermalnu energiju, razvijaju sustave za pohranu energije, baterijske sustave, a inovativni su jer koriste i UI. Član Uprave HEP-a Petar Sprčić osvrnuo se na postojanje određenih administrativnih barijera s jedne strane, a s druge velik interes investitora "koji bi htjeli što više i jače jer su tehnologije vjetra i solara jako isplative". Kaže da sve to skupa moraju integrirati u postojeće energetske mreže koje su građene davno. Investitori bi gradili, operatori moraju imati sredstva za izgradnju mreža, i sada dolazimo do faze kad treba uložiti velika sredstva. Moramo donijeti odluke koje će imati dalekosežne posljedice, opisao je Sprčić. 

NOVI LIST