Moguća diskriminacija: Europska komisija zatražila očitovanje Hrvatske o Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti
Traži se procjena mogućeg diskriminirajućeg učinka razlikovanja iznajmljivača prema prijavljenom prebivalištu
Europska komisija zatražila je od Hrvatske dodatno očitovanje o prijedlogu novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, posebno o mogućoj diskriminaciji iznajmljivača prema prebivalištu i usklađenosti obvezne rekategorizacije svakih deset godina s Direktivom o uslugama, objavili su iz udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače – SMOi, a koja je podnijela službeni prigovor na nacrt ZUD-a kroz sustav TRIS.
U ovom svojevrsnom javnom savjetovanju više je od tisuću iznajmljivača u svojim komentarima upozorilo na posljedice predloženih odredbi, s obzirom na to da njihovi prigovori kroz sustav eSavjetovanja nisu uvaženi.
Komentari su se Komisiji mogli predati do 6. listopada, a u međuvremenu je prošlog tjedna Vlada usvojila konačan nacrt ZUD-a i poslala ga u Sabor na drugo čitanje. SMOi je sada Ministarstvu turizma i sporta, Ministarstvu gospodarstva i Vladi uputio zahtjev za pristup informacijama u kojem traže uvid u odgovor koji je poslan Komisiji, kao i procjenu učinka i druge podloge koje su korištene za odgovor EK-u. Ako odgovor nije dostavljen ili analize nisu izrađene, u udruzi traže da se to jasno navede.
Kako su pojasnili u udruzi, EK traži objašnjenja za dva sporna članka zakona koja se odnose na status domaćina i obaveznu rekategorizaciju. Tako se traži procjena mogućeg diskriminirajućeg učinka razlikovanja iznajmljivača prema prijavljenom prebivalištu odnosno boravištu u županiji ili na otoku Pagu gdje se smještaj nalazi, kao i procjena usklađenosti obavezne rekategorizacije svakih deset godina europskom Direktivom o uslugama koja uređuje trajanje odobrenja za obavljanje djelatnosti.
Komisija još nije donijela konačan zaključak o neusklađenosti tih odredbi s pravom EU-a, no preispituje ih, a SMOi zahtijeva javnu objavu odgovora i dokaza kojima država opravdava mjere koje utječu na uvjete nastavka poslovanja iznajmljivača.
- Komisija podsjeća da ograničenja kratkoročnog najma moraju biti opravdana javnim interesom, nediskriminirajuća i razmjerna, odnosno da ne smiju biti stroža nego što je potrebno za postizanje cilja. Pozivajući se na presudu Cali Apartments, ističe da je Sud EU-a u tom slučaju uzeo u obzir konkretne dokaze o utjecaju kratkoročnog najma na dugoročne najamnine. Mjere su se odnosile na određene četvrti s izraženim stambenim problemima i na objekte koji nisu glavno boravište iznajmljivača. Time Komisija naglašava važnost podataka o stvarnom problemu, području na kojem postoji i objektima na koje se ograničenja primjenjuju - pojasnio je Vedran Tomić, predsjednik udruge SMOi.