Čak 87 posto mladih ispitanika u Hrvatskoj štedi, 62 posto ih prati financijske sadržaje na društvenim mrežama, a 64 posto već se koristi alatima umjetne inteligencije za financije. Istodobno ih 76 posto bar ponekad upotrebljava istu ili sličnu lozinku za više online-servisa, pokazalo je istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) o financijskim i sigurnosnim navikama mladih.

Znanje o financijama

Mladi u Hrvatskoj aktivno upravljaju vlastitim financijama i brzo prihvaćaju nove digitalne alate, ali istodobno postoji prostor za jačanje financijskog planiranja i sigurnosnih navika. Pokazalo je to istraživanje Hrvatske udruge banaka o digitalnim financijama i kibernetičkoj sigurnosti mladih. Čak 87 posto ispitanika štedi, 44 posto navodi da je samostalno ulagalo, a 64 posto koristilo se nekim alatom umjetne inteligencije u kontekstu financija. S druge strane, 76 posto bar ponekad upotrebljava istu ili sličnu lozinku za više različitih online-servisa.

Istraživanje je provedeno u rujnu 2026. na uzorku od 503 ispitanika u dobi od 18 do 35 godina, reprezentativnom prema dobi, spolu i regiji. Rezultati su predstavljeni na Financijskom forumu mladih "Budimo realni", koji je HUB organizirao u suradnji sa Sveučilištem Algebra Bernays.

PIXABAY

Plaća je glavni izvor prihoda, pri čemu je dob ključan faktor diferencijacije. U skupini od 18 do 25 godina tek je polovina ispitanika ovisna o plaći, a kod onih od 26 do 35 godina taj udio skače na 86 posto. Mlađi se znatno više oslanjaju na roditelje, honorarne poslove ili stipendije. Plaća je osnovni izvor za 73 posto mladih ispitanika, a kod onih mlađih među njima (18 - 25 godina) taj je postotak očekivano niži - 53 posto. Istraživanje pokazuje da mladi imaju relativno visoko povjerenje u vlastito upravljanje novcem. Naime, 37 posto ispitanika svoje znanje o financijama procjenjuje dobrim ili izvrsnim, a njih 50 posto smatra da dobro ili izvrsno upravlja svojim financijama. Istodobno ih 45 posto sustavno prati svoje mjesečne troškove, preko aplikacije ili ručno, a 42 posto njih to prati povremeno, bez sustavne metode. Kada je riječ o svakodnevnom financijskom ponašanju, 26 posto onih koji procjenjuju da su slabijeg znanja vezano uz financije redovito prati troškove, u odnosu prema 58 posto onih koji smatraju da im je poznavanje financija dobro ili izvrsno.

Premali prihodi

Pozitivne rezultate pokazuje i odnos prema štednji. Gotovo 9 od 10 ispitanika odvaja dio svojih prihoda ili džeparca, no među onima koji štede samo 35 posto ima konkretno definiran cilj i iznos koji želi prikupiti, a polovina ima tek opću ideju za što štedi. Osnovna prepreka financijskom planiranju je visina prihoda. Čak 44 posto mladih premale prihode navodi kao jednu od smetnji. Gotovo četvrtina smatra da još nije pravi trenutak za planiranje financija, a među njima je najčešći stav da će ono postati važno kada prihodi budu veći ili stabilniji.

“Rezultati pokazuju da mladi nisu pasivni kada je riječ o vlastitim financijama. Većina ih štedi, dio već ulaže, a digitalni financijski alati postali su sastavni dio njihove svakodnevice. Istodobno vidimo da dostupnost tehnologije i informacija ne znači automatski i promišljenije ili sigurnije financijsko ponašanje. Financijska pismenost zato danas ne podrazumijeva samo razumijevanje novca nego i sposobnost provjere informacija, procjene rizika i zaštite osobnih i financijskih podataka. Cilj nam je mladima pomoći da dobre financijske odluke postanu navika što prije u životu", izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Društvene mreže postale su važan dio financijskog informiranja mladih. Tako 62 posto ispitanika prati financijske sadržaje na društvenim mrežama, a gotovo polovina pratitelja (49 posto) donijela je odluku o financijama potaknutu sadržajem na društvenim mrežama. Unatoč tome, prema finfluencerima prevladava oprez - 57 posto ispitanika izražava neki oblik skepticizma, a samo ih 4 posto smatra pouzdanim izvorom financijskih informacija.

PEXELS

Digitalne financije istodobno su postale dio svakodnevice. Mobilnim se bankarstvom 72 posto ispitanika koristi svakodnevno ili nekoliko puta tjedno, ali istraživanje bilježi i niz rizičnih navika: uz ponovnu upotrebu istih ili sličnih lozinki (76 posto bar ponekad, a 29 posto često) uz papir kao najčešći način čuvanja lozinki (35 posto). Usto, 67 posto ih se bar ponekad služi javnim Wi-Fijem bez dodatne zaštite, a 46 posto preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina. Biometrija je najčešća zaštita (63 posto), a dvostruku provjeru autentičnosti primjenjujei 40 posto mladih od 18 do 35 godina.

Mobilno bankarstvo najintenzivnije je korištena digitalna financijska usluga: 72 posto ispitanika koristi se njime svakodnevno ili nekoliko puta tjedno. No istodobno istraživanje pokazuje niz sigurnosnih navika koje ostavljaju prostor za napredak. Osim što ih 76 posto bar ponekad rabi istu ili sličnu lozinku za više servisa, 67 posto nezaštićeni javni Wi-Fi, 63 posto bar ponekad aplikacijama odobrava pristup lokaciji ili kontaktima i kada to nije nužno, a 46 posto bar ponekad preuzima aplikacije ili igre izvan službenih trgovina. Intenzitet upotrebe raste s dobi.

U slučaju problema većina ipak zna kako reagirati. Ako bi primijetili nepoznatu transakciju ili posumnjali da im je netko pristupio računu, 70 posto ispitanika blokiralo bi karticu ili račun, a svaki deseti priznaje da ne zna što bi trebao učiniti. Posebno se ističe brzina prihvaćanja umjetne inteligencije. U kontekstu financija UI-jem se već koristilo 64 posto mladih, najčešće za usporedbu cijena i ponuda, objašnjavanje financijskih pojmova te pomoć pri odlukama o kupnji, kreditu ili ratama. Istodobno, samo 14 posto smatra da su njihovi podatci sigurni kada ih unose u alat UI-ja, što pokazuje izražen raskorak između upotrebe novih tehnologija i povjerenja u njihovu sigurnost.

Muškarci više prate

Zanimljivo je i da mladi muškarci znatno češće prate financijski sadržaj (72 posto u odnosu prema 54 posto žena). Osim toga, praćenje raste s financijskim znanjem (53 posto loše procjenjuju znanje o financijama, a 67 posto ih dobrim ili izvrsnim procjenjuju znanje o financijama). Moguće da upravo taj izvor informacija čini to da sebe smatraju bolje informiranima o financijama. Mlađa dobna skupina u većoj mjeri nego starija prati informacije o financijama na društvenim mrežama (66 posto naspram 60 posto). Mreže na kojima se najčešće informiraju o financijama su YouTube (25 posto mladih), 18 posto Reddit, 17 posto Instagram i TikTok te 16 posto Facebook.

Od 313 pratitelja polovina (51 posto) nikada nije donijela odluku o financijama na temelju savjeta s društvenih mreža. Mali ih je postotak (6 posto) svoju odluku i temeljio isključivo na savjetu koje je čuo na društvenim mrežama. Ostalih 44 posto tomu je pristupilo s više ili manje opreza, ali su ih savjeti koje su čuli potaknuli da se raspitaju kod prijatelja ili stručnjaka.

Napomenimo i da je provjera kod prijatelja tri puta češća od provjere kod stručnjaka. Ponovo se pokazalo da su žene opreznije od muškaraca - 39 posto žena i 58 posto muškaraca donijeli su odluku o financijama na temelju savjeta koje su čuli na društvenim mrežama.