Agencija Moody's potvrdila je Hrvatskoj kreditni rejting A3, uz stabilne izglede. Kao glavne prednosti hrvatskog gospodarstva ističu učinkovite institucije, stabilne javne financije i gospodarski rast. No upozorava se na rast javnog duga i proračunskih rashoda te na veliku ovisnost domaćeg gospodarstva o turizmu. Što ova potvrda rejtinga znači za gospodarstvo i građane, ali i koji nam rizici prijete s obzirom na spomenute manjkavosti, razgovaramo sa Zvonimirom Savićem, posebnim savjetnikom predsjednika Vlade za ekonomska pitanja.

Solidna fiskalna pozicija

Europska središnja banka podiže ključne kamatne stope radi borbe s inflacijom. To utječe na rast tržišnih kamatnih stopa, od prinosa na državne obveznice do kamata na kredite građana i poduzeća. Što u takvom kontekstu znači "obrana" kreditnog rejtinga? Pretpostavljam da bi, u suprotnom, da je rejting primjerice snižen, rast kamata bio i veći od postojećeg. Je li potvrdom investicijskog rejtinga taj rast bar ublažen? Kada se gleda visina prinosa na obveznice, te kamatnih stopa za privatni sektor, gdje je Hrvatska u odnosu prema drugim članicama Unije, odnosno eurozone?

- Prije svega treba naglasiti da je objava agencije za dodjelu kreditnog rejtinga, Moody's, u kojem je potvrdila kreditni rejting Hrvatske na razini A3 uz stabilne izglede, dokaz makroekonomske stabilnosti te otpornosti javnih financija. Naime, ocjena kreditnog rejtinga vezana je u rizik da neka država nije u mogućnosti podmirivati svoje obveze, a ocjena koju Hrvatska ima kod spomenute agencije podrazumijeva nizak rizik i iznadprosječnu kvalitetu rejtinga. Za to postoje tri glavna razloga. Prvi razlog koji navodi Moody's su snažne i učinkovite institucije, a to se vidi ponajprije kroz iznimno uspješnu provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Za njega nam je na raspolaganju deset milijardi eura europskih sredstava, od čega smo dobili već 7,3 milijarde eura uplata. Drugi razlog našeg visokog kreditnog rejtinga je solidna fiskalna pozicija, a treći razlog je naš snažan gospodarski rast. Koliko je veliki uspjeh postići razinu rejtinga koji Hrvatska trenutno ima, govore i idući podaci: Hrvatska je trenutno među četrdesetak najbolje ocijenjenih zemalja svijeta po kriterijima agencije Moody's. To je najbolja potvrda političke stabilnosti, kvalitetnog upravljanja za što je najzaslužnija Vlada pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića. Sva izvješća rejting agencija potvrđuju da je Vlada u kriznim okolnostima donosila pravodobne mjere u cilju zaštite građana i gospodarstva. Od početka koronakrize u veljači 2020. do danas, Hrvatska je porasla za čak 5 razina rejtinga po Moody'su, odnosno od neinvesticijske razine Ba2 na razinu A3, po čemu smo, uz Cipar, jedina zemlja na svijetu koja je zabilježila takav napredak u posljednjih šest i pol godina. Istodobno samo je 37 država na svijetu, uključujući 11 država EU-a, zabilježilo porast rejtinga, što dodatno potvrđuje kako je snažno Hrvatska napredovala. Trenutno 11 država EU-a ima isti ili niži kreditni rejting od Hrvatske. Primjerice, Španjolska, Portugal i Poljska su na istoj razini kao Hrvatska, a Italija, Grčka i Mađarska su ispod nas. Prije deset godina takva situacija je bila gotovo nezamisliva, Poljska je tada bila šest razina iznad nas. Visoki rejting Hrvatske reflektira se i na troškove zaduženja. Kad je riječ o kamatama na zaduživanje, u odnosu prema Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, ali i Belgiji, Hrvatska ima manji prinos na desetogodišnje obveznice, odnosno ulagači hrvatski dug procjenjuju manje rizičnim nego u tim državama. Samo 11 država EU-a zadužuje se povoljnije nego Hrvatska. Dodatno, domaće tvrtke plaćaju dugoročne kredite po stopama od oko 3,80 posto, što je potpuno usklađeno s prosjekom eurozone (3,77 posto), što je osjetno povoljnije nego u zemljama srednje i istočne Europe koje su izvan europodručja te znatno povoljnije nego u Baltičkim zemljama.

Preduvjet da se rejting očuva bilo je zadržavanje fiskalnih parametara unutar mastriških kriterija, odnosno javnog duga ispod 60 posto BDP-a, te proračunskog deficita ispod 3 posto. Rebalansom proračuna deficit je unutar tih gabarita (2,9 posto), a udio je javnog duga u BDP-u i nešto snižen (na 56 posto). Ipak, BDP usporava, ide prema 2 posto na godišnjoj razini, a potrebe za financiranjem rastu. Koliko je dakle trenutna fiskalna pozicija održiva i postoji li opasnost da se u skorije vrijeme probiju ovi gabariti? Neki tvrde da je na djelu kupnja socijalnog mira koja bi mogla imati loše posljedice na proračun i gospodarstvo.

- Nema prostora govoriti o lošim posljedicama, jer hrvatske javne financije su stabilne i njima Vlada dobro upravlja, što su potvrdile i međunarodne institucije i agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. Proračunski deficit zadržava se ispod tri posto, što se može vidjeti i nakon nedavnog rebalansa proračuna, prema kojem je proračunski deficit za ovu godinu planiran na 2,9 posto BDP-a. Već spomenuta agencija Moody's smatra da će proračunski deficit biti na razinama blizu tri posto BDP-a i do 2033. godine. Važno je naglasiti i da je udio javnoga duga u BDP-u znatno smanjen s razina preko 86 posto, koliko je bio za vrijeme krize izazvane koronavirusom 2020., na sadašnjih oko 56 posto, što je osjetno ispod prosjeka europodručja (89 posto). Za usporedbu, trenutno je udio javnog duga u BDP-u u nekim državama preko 100 posto, poput Italije, Francuske, Belgije i Grčke. Zahvaljujući tome zadužujemo se znatno povoljnije i jeftinije, kamatne stope na zaduživanje su osjetno manje nego u Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj i Češkoj, koje su izvan europodručja, a povoljnije i od Slovačke, Italije, a gotovo isto kao Slovenija. Povoljnije zaduživanje stvara nam dodatni fiskalni prostor te mogućnost da se proračunska sredstva dodatno usmjere na gospodarski rast i razvoj. U tom kontekstu Vlada je provodila ekonomske mjere koje su znatno pridonosile da se Hrvatska brzo oporavi od koronakrize i bilježi visoke stope rasta. Hrvatsko gospodarstvo raste već 22 kvartala zaredom, a takav neprekinuti niz u EU-u imaju još samo Cipar, Malta i Belgija. Dodatno, već dulje vrijeme bilježimo realan rast BDP-a koji je oko dva puta brži od prosjeka EU-a te oko tri puta brži od prosjeka europodručja. Takva situacija čini Hrvatsko gospodarstvo sve otpornijim, a javne financije sve stabilnijima. Zbog toga se sredstva mogu dodatno usmjeravati i na mjere za ublažavanje posljedica rasta inflacije, koja je u velikoj mjeri posljedica geopolitičkih napetosti i rasta cijena energenata. Stoga je Vlada od kraja 2022. do danas donijela čak 11 paketa mjera za zaštitu životnog standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, ukupno vrijednih oko 9,3 milijarde eura. Ne vidim nikakve loše posljedice tih odluka, već suprotno - vidim smanjenje pritisaka na standard građana, čuvanje kupovne moći, nisku nezaposlenost, visoku zaposlenost, niske cijene energenata u odnosu prema većini drugih zemalja EU-a i povoljnije uvjete zaduživanja za poduzeća i građane.

Provedene sve reforme

Dosadašnji rast BDP-a mahom se temelji na osobnoj potrošnji, ali i državnoj, te prije svega na investicijama, za koje su uvelike zaslužna europska sredstva. Kakav je NPOO zapravo imao učinak na hrvatsko gospodarstvo? Jesmo li se razinom razvijenosti približili prosjecima eurozone? Mnogi analitičari misle da je kvantiteta povlačenja sredstava dobra, ali da se podbacilo u kvaliteti jer investicije u infrastrukturu, koja se mahom financirala, imaju jednokratan učinak, jako duge povrate, te ne dižu trajno razinu konkurentnosti i produktivnosti domaćeg gospodarstva.

- NPOO ima jako veliki učinak na hrvatsko gospodarstvo. Stoga svakako moram istaknuti da je Hrvatska jedna od najuspješnijih država EU-a u provedbi reformi i ulaganja u okviru NPOO-a. Pritom treba naglasiti da je Vlada potpuno provela svih 78 planiranih reformi, odnosno sto posto, iz toga plana, a odnose se na pravosuđe, zdravstvo, obrazovanje, energetiku, promet, administrativno i parafiskalno rasterećenje. Plan oporavka provodimo još od 2021., a do sada smo dobili ukupno 7,3 milijarde eura u ukupno 8 rata, i to na temelju provedenih svih planiranih reformi i investicija koje smo definirali u Planu. Krajem rujna poslali smo u Bruxelles zahtjev za isplatom preostalih 2,7 milijardi eura uplata, koje očekujemo do kraja godine. Sredstva koja nam stižu usmjeravamo, između ostaloga, u gradnju vrtića, gdje je već u cijeloj Hrvatskoj osigurano više od 12 tisuća dodatnih mjesta. Uveden je i sustav mobilnih ljekarni kroz šest kamper-vozila nekoliko županija te dvije brodice u Zadarskoj županiji, čime su usluge postale dostupne stanovnicima 12 naseljenih otoka. Za sustav obrazovanja svakako je potrebno istaknuti da Vlada ulaže u izgradnju i opremanje osnovnih škola, za što je predviđeno ukupno 1,8 milijardi eura, od čega 1,2 milijarde iz Plana oporavka. Time se financira gradnja i opremanje više od 1900 učionica po cijeloj Hrvatskoj. Moderniziran je i javni prijevoz; 20 novih tramvaja za Grad Zagreb i 10 za Osijek, a nabavljeno je ukupno 179 autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet u brojnim hrvatskim gradovima, uključujući Zadar, Šibenik, Osijek, Pulu i Rijeku. Gradimo centre za institucionalnu skrb za starije, opremamo i gradimo bolnice, energetski obnavljamo javne i višestambene zgrade, financiramo poduzetništvo, proširili smo LNG terminal na otoku Krku, a s 559 milijuna eura iz Plana oporavka ojačali smo i izgradili plinsku infrastrukturu. Iz sredstava Plana oporavka izgrađeno je ili obnovljeno 1266 kilometara javne vodoopskrbne mreže. Iz navedenoga je vidljivo da je riječ o aktivnostima i ulaganjima koja znatno podižu standard i kvalitetu života, ali i razvijenost svih krajeva Hrvatske. Stoga nije slučajno da je Hrvatska u mandatu ove vlade znatno napredovala po ljestvici razvijenosti, i to sa 62 posto prosjeka razvijenosti EU-a prije deset godina na 78 posto prosjeka 2025.

Europski pregovori

Traju pregovori za novi europski proračun, višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2028. - 2034. Sukladno s očekivanjima da će novac iz EU-a postupno presušiti, onda se i smanjuju prognoze rasta investicija, te rasta BDP-a u godinama koje dolaze. Hoće li dakle novac iz EU fondova, kohezijske i poljoprivredne politike, i dalje biti, ili su najbolje godine u tom smislu definitivno iza nas? U čemu će biti razlika u odnosu prema dosadašnjem razdoblju, i u količini, i načinu povlačenja sredstava, odnosno namjeni?

- Pregovori za novi europski proračun za razdoblje 2028. - 2034. počeli su u srpnju prošle godine, kada je Europska komisija objavila prijedlog vrijedan gotovo 2000 milijardi eura. Ne očekujem da će pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru između država članica EU-a biti gotovi do kraja ove godine, ali sam siguran da će Hrvatska i u tom novom proračunu EU-a imati znatna financijska sredstva. Prošlogodišnji prijedlog Europske komisije Hrvatskoj je predvidio oko 16,8 milijardi eura za sedmogodišnje proračunsko razdoblje. Konačan iznos ovisit će i o veličini proračuna EU nakon što završe pregovori na razini EU. U ovoj fazi pregovora između država članica EU-a ukupan proračun EU-a je oko 8 posto manji u odnosu prema onom koji je predložen u srpnju prošle godine te trenutno iznosi oko 1826 milijardi eura, ali unatoč tome iznos predviđen za Hrvatsku koji sam naveo nije snižen. U okviru predloženog proračuna EU-a, naš je cilj zalagati se protiv smanjenja proračunskih sredstava za kohezijsku politiku EU-a i poljoprivrednu politiku EU-a. Time bi u budućem proračunu EU-a osigurali znatna financijska sredstva kojima bi nastavili financirati naše razvojne potrebe. Sve navedeno demantira neosnovana očekivanja o presušivanju europskih sredstava u budućnosti. Hrvatska će nastaviti koristiti europska sredstva i nakon 2028. godine, prvenstveno usmjerena na regionalni razvoj, što će biti financirano iz kohezijske politike EU-a, ali i na poljoprivredu i ribarstvo, što će biti financirano iz sredstava Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike. Važno nam je i da novi proračun prepozna izazove pred kojima se nalazi i cijela Europa, poput sigurnosnih rizika, upravljanje migracijama, jačanja konkuretnosti i druga pitanja. Da bi ta sredstva bila usmjerena ispravno, svaka zemlja EU-a, a tako i Hrvatska, treba izraditi svoj Nacionalni regionalni partnerski plan, u kojem će definirati koje će reforme i koje investicijske prioritete provoditi i kolika će financijska sredstva za to biti predviđena. S obzirom na to da Hrvatska ima iznimno dobro iskustvo u provedbi NPOO-a, odnosno dosadašnjem povlačenju sredstava iz europskog proračuna, vjerujem da ćemo i u buduće svrhovito koristiti europske izvore sredstava, a na korist svih nas.