Hrvatska ima puno više projekata za sufinanciranje iz EU-a nego što je raspoloživih sredstava, pa je upravo to trenutno najveći izazov, rekla je osječko-baranjska županica Nataša Tramišak u Bruxellesu tijekom konferencije "Europski tjedan regija i gradova".

Tramišak, koja je bila hrvatska ministrica za EU fondove od 2020. do 2023., predstavila je projekte iz Osječko-baranjske županije na konferenciji posvećenoj kohezijskoj politici, kojom Europska komisija nastoji smanjiti razlike između bogatih i siromašnih dijelova EU-a.

"U Hrvatskoj u zadnje vrijeme imamo puno više projekata nego što je dostupnih sredstava. Mislim da nam to postoje najveći izazov", rekla je Tramišak u razgovoru za Hinu i Radio Rijeku nakon svoje prezentacije o utjecaju EU novca na razvoj županije.

"Kada smo postali država članica EU-a, onda smo svi pričali da trebamo generirati razvojne projekte i da nam trebaju kvalitetne ideje", izjavila je i podsjetila da je prije desetak godina Hrvatskoj nedostajala svaka vrste infrastrukture.

"Učili smo kako pisati europski projekt, kako implementirati projekt, koje su procedure i kako provoditi javne nabave. Sve je to bio proces učenja. Danas, mislim da imamo jako puno projekata, znamo kako povlačiti sredstva iz fondova i da je najveći izazov koliko će sredstava biti na raspolaganju", objasnila je Tramišak.

Hrvatska je, dodala je, povukla sto posto sredstava od 2014. do 2020., slijedi joj novo programsko razdoblje s velikim izazovima, ali misli da se uspješno nosi sa situacijom te je već ugovorila projekte vrijedne 90 posto od 8,7 milijardi eura iz fondova kohezijske politike, koje joj je Europska komisija odobrila za razdoblje od 2021. do 2027.

Europska komisija, čiji povjerenik Raffaele Fitto dolazi u Šibenik za tjedan dana, uvjerena je da će i ovaj put Hrvatska iskoristiti sav novac.

Sada se hrvatska administracija bavi isključivo kohezijskom politikom, nakon što je 31. kolovoza završila provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), financiranja reformi i ulaganja uz pomoć novca EU-a, pokrenutog kao odgovor na gospodarske i društvene posljedice pandemije covida-19.

Tramišak je iznijela i podatak da je u Osječko-baranjskoj županiji uloženo više od 2 milijarde eura u zadnjih deset godina, a učinci su vidljivi u rastu poduzetničke aktivnosti.

Ove godine otvoreno je 1.300 novih obrta, dok ih je ukupno aktivno više od 8.400, a važnim za razvoj Slavonije, Baranje i Srijema smatra i osnivanje Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji je omogućio izravnu komunikaciju županija s hrvatskom vladom i dogovaranje strateških projekata.

Pozitivni pomaci vidljivi i u demografiji 

"Sve je više mladih ljudi i obitelji koji se vraćaju u Slavoniju nakon što su ranije otišli u inozemstvo u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima", rekla je Tramišak.

Prošle školske godine u županijske škole upisano je 168 djece roditelja povratnika, sličan se trend nastavlja i ove godine, a ohrabruje i što se u ruralnim sredinama grade nove kuće i stvaraju nove vrijednosti, rekla je županica.

Za nastavak razvoja bit će nužno zadržati europsku potporu, a kao jedan od gospodarskih izazova navela je činjenicu da Osječko-baranjska županija proizvodi velike količine žita, ali nema dovoljno kapaciteta za njegovu preradu.

U toj se županiji godišnje proizvede oko 400.000 tona žita, odnosno 35 do 40 posto ukupne hrvatske proizvodnje, zbog čega je pokrenula program vrijedan 2 milijuna eura vlastitih sredstava za poticanje revitalizacije mlinova, proširenje njihovih kapaciteta i povećanje udjela domaće prerade.