17.09.2025., Pula - U Talijanskoj osnovnoj školi "Giuseppina Martinuzzi" predstavljene su zdrave marende. Ovogodisnji susret zajednicki organiziraju Grad Pula, OS Giuseppina Martinuzzi i Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske zupanije (NZZJZIZ). Kuhinjsko osoblje pulskih osnovnih skola pripremali su raznolike, nutritivno uravnotezene marende, kreirane prema prijedlozima nutricionista. Djeca su preuzela ulogu ocjenjivaca te su odabrali najuspjesniju marendu. Glavni cilj "Susreta zdravih skolskih marendi" jest promocija pravilne i uravnotezene prehrane kod djece skolske dobi, ali i razmjena iskustava te edukacija kuhinjskog osoblja, s ciljem obogacivanja skolskih jelovnika novim i zdravim receptima. Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
PIXSELL
PROJEKT U HRVATSKIM ŠKOLAMA

Osnovci uče kako smanjiti količinu bačene hrane

U hrvatskim je školama ovog listopada započeo projekt Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva usmjeren na smanjenje otpada od hrane. Ugovori za projekt nazvan "Moja škola bez otpada od hrane" potpisani su s osnovnim školama iz različitih dijelova Hrvatske, a prvi korak bit će upravo mjerenje hrane koja se baca. U projektu sudjeluju OŠ Tituša Brezovačkog iz Zagreba, OŠ Vladimira Nazora iz Daruvara i OŠ "Rikard Katalinić Jeretov" iz Opatije. Odabrane su javnim pozivom, a predstavljaju Središnju, Panonsku i Jadransku Hrvatsku.

U Hrvatskoj se godišnje baci oko 480.000 tona otpada od hrane, a samo kućanstva bace 220 tisuća tona. Tino Prosenik, osnivač Grunteka, prvog hrvatskog koncepta digitalizacije poljoprivrede i pretplatničkog modela ekološkog uzgoja povrća u personaliziranim mikrovrtovima, navodi i kako je još zanimljiviji podatak da se od ukupne količine otpada iz kućanstava gotovo 94 tisuće tona odnosilo na jestivu hranu - onu čije se bacanje moglo izbjeći. U trenutku kada Hrvatska pokušava učiti nove generacije da hranu ne doživljavaju kao otpad, možda je jednako važno ponovno približiti potrošače mjestu na kojem ta hrana nastaje, kaže Prosenik.

Projekt u odabranim školama trajat će sedam mjeseci. U svakoj će se školi najprije analizirati postojeće stanje i izmjeriti količine otpada od hrane, nakon čega će se za svaku od njih izraditi posebne preporuke. Slijede njihova primjena, praćenje rezultata i završna evaluacija. "Hranu ne smijemo gledati kao otpad. Iza svakog obroka koji završi u kanti stoje rad i trud naših poljoprivrednika, proizvođača i ljudi koji su tu hranu pripremili i poslužili. Želimo odgajati nove naraštaje koji će to znati cijeniti", poručio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.

Učenici će sudjelovati u anketama i edukativnim aktivnostima, a za učitelje, nastavnike te zaposlenike koji pripremaju i poslužuju hranu bit će organizirane radionice. Cilj je utvrditi gdje i zašto nastaje višak te koje se navike mogu promijeniti. Nakon sedam mjeseci trebali bi nastati praktični alati i edukativni materijali koje će moći koristiti i druge škole u Hrvatskoj. 

NAUČITI CIJENITI HRANU

“Kada sami uzgajate hranu, jako brzo shvatite da mrkva ne mora biti savršeno ravna da bi bila dobra, da dva tjedna berbe nikada nisu potpuno ista i da priroda ne proizvodi prema polici supermarketa. Mislim da je jedan od važnih koraka prema manjem bacanju hrane ponovno naučiti cijeniti hranu kao nešto što je uzgojeno, a ne kao proizvod koji jednostavno uzmemo s police”, kaže Tino Prosenik, osnivač Grunteka, u kojem smatraju da rješenje za gotovo pola milijuna tona otpada od hrane neće doći samo iz boljeg odvajanja biootpada. Počinje i pitanjima koja postavljamo puno prije nego što otvorimo kantu: koliko hrane kupujemo, mora li izgledati savršeno, mora li sve biti dostupno cijele godine i znamo li uopće koliko je rada potrebno da bi jedna glavica salate, paprika ili mrkva došla do našeg stola.