Uoči skore odluke Vlade o rastu minimalne plaće, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poručila je da minimalna brutoplaća u 2027. ne bi trebala rasti više od 3,5 posto, s 1050 na 1086,75 eura. Istodobno, smatraju da bi dio tog tereta trebala preuzeti i država, povećanjem osobnog odbitka sa 600 na 840 eura, kako bi minimalac u cijelosti bio izuzet od poreza na dohodak. Poslodavci upozoravaju da su plaće u Hrvatskoj rasle znatno brže od produktivnosti te tvrde da bi veći rast minimalca mogao negativno utjecati na konkurentnost poduzeća, zapošljavanje i investicije.

Prema analizi HUP-a, objavljenoj u publikaciji Fokus tjedna, minimalna plaća u Hrvatskoj od 2019. do 2026. nominalno je porasla za čak 107 posto, odnosno više nego trostruko u odnosu prema prosječnom rastu na razini Europske unije, od 32 posto, i znatno više od prosječnog rasta u zemljama srednje i istočne Europe, od 68 posto. U HUP-u svoj model argumentiraju činjenicom da na sadašnju minimalnu brutoplaću od 1050 eura porezna osnovica nakon mirovinskih doprinosa iznosi oko 840 eura. Uz osobni odbitak od 600 eura radnik samac na minimalcu mjesečno plati gotovo 60 eura poreza na dohodak.

Sindikati podržavaju ideju poslodavaca o rastu osobnog odbitka, koju su i sami godinama zagovarali, ali ne i skromni rast minimalne plaće koja nije konkurentna ni za privlačenje stranih radnika, a kamoli domaćih. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Mladen Novosel, podsjeća da se argumentacija HUP-a o tome da će svako povećanje minimalca dovesti do gubitka radnih mjesta i zatvaranja tvrtki pokazala netočnom.

- U posljednjih desetak godina otkako je minimalna plaća počela rasti, ne samo da nije došlo do gubitka radnih mjesta nego se broj povećao, pogotovo onih na granici minimalne plaće. Istodobno, mnogo je više rasla dobit poslodavaca - upozorava Novosel, koji tvrdi da postojeći minimalac nije konkurentan za zapošljavanje bilo kojeg radnika, osim radnika iz trećih zemalja.

Politika je poslodavaca, dodaje, takva da se oslanjaju na neoporeziva davanja u što većoj mjeri, sve do sive zone koja se uopće ne evidentira. "Njima je jedini problem da minimalna plaća ne raste, a sve drugo da bude slobodna zona. Samim time, oni stvaraju socijalne slučajeve, jer čak i oni radnici koji imaju srednju i visoku spremu često su ili na minimalcu ili tek nešto većoj plaći, ali su službeno na minimalcu i isplaćuje im se razlika", navodi Novosel.

Sindikati stoje pri zahtjevu da minimalna brutoplaća u Hrvatskoj u iduće dvije godine dosegne 1500 eura, a za ovu godinu morala bi - poručuju - rasti na 1250 eura. I Vlada je, podsjeća Novosel, za cilj postavila minimalnu plaću od 1250 eura.

- Želimo u Hrvatskoj imati tržišnu prosječnu plaću, a samim time i tržišnu minimalnu plaću. Ako se cijene naših proizvoda određuju na tržištu, onda plaća isto tako mora biti tržišna kategorija - veli Novosel.