Voda je hrvatsko bogatstvo. Voda je inspirirala brojne hrvatske izumitelje, inženjere, graditelje i poduzetnike. Još je početkom 17. stoljeća Faust Vrančić konstruirao vodeničko kolo, koje se smatra pretečom suvremenih turbinskih kola u hidroelektranama.

Mladi Nikola Tesla je igrajući se na potoku u blizini rodne kuće već tada naslutio mogućnosti korištenja snage vode. Zato nije čudno da je krajem 19. i početkom 20. stoljeća na području Hrvatske izgrađeno je više hidroelektrana, od kojih su neke i danas u funkciji.

Najstarija među njima je Jaruga, posljednja elektrana u slivu Krke, izgrađena nedaleko od prve hidroelektrane Krka podno čuvenog Skradinskog buka, unutar današnjeg nacionalnog parka. U pogonu je od 1903. godine i spada među najstarija aktivna postrojenja za proizvodnju električne energije na svijetu. U Nacionalnom parku Krka nalazi se i Miljacka, izgrađena 1906. godine što znači da ove godine obilježava vrijedan jubilej, 120 godina rada.

Kao važna energetska, industrijska i kulturna baština te, budući da je smještena u Nacionalnom parku Krka, i unikatna posebnost, HE Miljacka je 2018. godine uvrštena u svjetski Hydro Hall of Fame, koji za cilj ima prepoznavanje izvanrednih dostignuća u hidroenergetskom sektoru te se od 1995. jednom godišnje dodjeljuje izabranoj hidroelektrani koja je u radu dulje od 100 godina.

HE Miljacka je najveća hidroelektrana na rijeci Krki, a u svojim počecima bila je jedna od najvećih hidroelektrana u Europi (do 1910. i najsnažnija u Europi) te svojevrsno tehnološko čudo. Naime, HE Miljacka je tada bila jedina elektrana u Europi iz koje su generatori bili izravno, bez transformacije, spojeni na dalekovod pod naponom od čak 30.000 volti, što je zadivljujuće čak i po današnjim tehnološkim mjerilima.

Zbog specifične lokacije, cijela hidroelektrana građena je ručno, a elektrostrojarski dijelovi su dopremani iz tvornice Ganz u Budimpešti. Posebno je fascinantna činjenica kako je ručno prokopan čak i njen 1.620 metara dug gravitacijski tunel kojim se voda iz jezera Brljan dovodi do elektrane.

HE Miljacka je imala izravan utjecaj na industrijalizaciju grada Šibenika i tog dijela Hrvatske. Iskustva stečena na HE Miljacka bila su dragocjena za razvoj elektroindustrije u Europi te su po njenim principima izgrađene brojne druge hidroelektrane u Europi. Danas HE Miljacka, sa svoja četiri agregata ukupne snage 24 MW, prosječno godišnje proizvodi oko 80 GWh električne energije.