Erste banka od srijede ima više kamatne stope na stambene kredite, i to za prosječno 0,25 postotnih bodova. Iz Erste banke su, na naš upit, i službeno potvrdili podizanje kamata na nove stambene kredite.

Tržišna kretanja

“U skladu s aktualnim tržišnim okolnostima i kretanjem referentnih kamatnih stopa, Erste banka od 1. listopada podiže kamatne stope na stambene kredite, za oko 0,25 postotnih bodova. Kamatne stope su tržišna kategorija te ovise o nizu faktora, među kojima su kretanje referentnih kamatnih stopa, trošak izvora financiranja te opći tržišni uvjeti. Erste banka kontinuirano prati i analizira navedena kretanja te im prilagođava svoje poslovanje i uvjete financiranja. U proteklom smo se razdoblju nalazili u dijelu ekonomskog ciklusa koji je bio karakteriziran povijesno najnižim kamatnim stopama. Uzevši u obzir raširene globalne neizvjesnosti, rastuće stope inflacije te, posljedično, reakciju monetarne politike, određeni rast kamatnih stopa bio je očekivan. Pritom treba istaknuti da je Hrvatska, kao što je to bio slučaj i dosad, općenito u bitno povoljnijoj poziciji kad je u pitanju opća razina kamatnih stopa u usporedbi s drugim zemljama eurozone, EU-a, ali i globalno", ističu iz Erstea.

Erste banka time se usklađuje s tržišnim kretanjima, gdje su kamatne stope već neko vrijeme u blagom porastu, pri čemu treba razlikovati kredite u otplati i nove. Onima u otplati, ako su odobravani uz promjenjivu stopu, rate su već rasle, jer raste i međubankarska stopa, Euribor, koja je već iznad tri posto. Ona raste zbog odluka Europske središnje banke, koja je već dva puta od lipnja podizala ključne stope zbog inflacije. Takvih je kredita samo 14 posto u otplati, a većina građana zasad je zaštićena, iako mahom imaju fiksne stope prvih desetak godina, samo još nisu došle u fazu promjenjivih. Novi krediti sada polako pokazuju tendenciju rasta kamata, ali i tendenciju da se smanjuje udio fiksnih, kao i broj godina uz fiksnu stopu kod kombiniranih. Banke, naime, sve više uvode promjenjive stope, što nove i buduće klijente stavlja u veliki kamatni rizik. Praktično se to smatra novom kreditnom "tempiranom bombom". No rastu i fiksne kamatne stope i one koje se odnose na fiksni dio otplate, pa je tako na tržištu teško naći kamatnu stopu, čak i nominalnu, a kamoli efektivnu, ispod tri posto na stambeni kredit. Zaba ima 2,99 posto.

Zaštita od prezaduženosti

PBZ je pak, primjerice, u rujnu oglasio akciju s nešto nižim i posve fiksnim stopama do 30 godina, a onda se od četvrtka ili petka kamate vraćaju na višu razinu. Konkretno, kod PBZ-a je ponuda za stambene kredite uz osiguranje i uz zalog na nekretnini za akcijskog razdoblja bila od 2,98 do 3,18 posto, a redovita je, na koju se prelazi u listopadu, od 3,38 do 3,58 posto. Radi se o kamatama fiksnim za cijelo razdoblje otplate, do 30 godina.

Uvjeti odobravanja kredita se za klijente općenito pogoršavaju, ne samo zbog trendova rasta kamata, koje diktira ECB, nego i zbog postroženih uvjeta omjera rate kredita i plaća, te obaveznog udjela, što je uveo HNB, kako bi građane zaštitio od prezaduženosti. Usporava se, naime, ekonomski ciklus, a pomalo rastu i nenaplativi krediti. Sve to, uz činjenicu da su cijene nekretnina sve više, čini kredite, a onda i stanove koji se njima kupuju, još nedostupnijima i preskupima za sve veći broj građana, koji do stana više ne mogu ni na kredit. Prodavatelji pak razmišljaju iz perspektive rastuće inflacije. Hrana i režije su sve skuplji, a onda to utječe i na cijene kvadrata. Mnogi kupuju nekretnine upravo kako bi se zaštitili od inflacije.