Financijsko rasterećenje obrtnika smanjenjem komorskog doprinosa s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka te uvođenje instituta obiteljskog obrta neke su od novosti koje donosi izmijenjeni Zakon o obrtu, koji je Sabor izglasao prošloga tjedna, a stupa na snagu 1. siječnja 2027.

Kako u svom komentaru ističe Hrvatska obrtnička komora, izmjene donose niz konkretnih novosti za obrtnike, od nastavka rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu i nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika do zakonskog uređenja obiteljskog obrta, pojednostavljenja pojedinih obveza u poslovanju i smanjenja komorskog doprinosa.

Stvarne potrebe

“Zakon o obrtu temeljni je zakon za više od 140 tisuća obrtnika koji danas posluju diljem Hrvatske i zato svaka njegova izmjena ima konkretne posljedice za velik broj ljudi, njihove obitelji i zaposlenike. Važno nam je da propisi prate stvarne potrebe obrtnika, a ne da im stvaraju nove prepreke. Nastavit ćemo inzistirati na punoj mirovini uz nastavak obavljanja obrta, kao i na mogućnosti rada nedjeljom za obiteljske obrte u trgovini", rekao je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Jedno od pitanja na kojima je HOK godinama inzistirao jest položaj obrtnika nakon ostvarivanja prava na mirovinu. Od 1. siječnja ove godine obrtnicima koji su navršili 65 godina omogućeno je nastaviti obavljati obrt uz isplatu pola starosne mirovine. Izmjenama se mogućnost nastavka obavljanja obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu uređuje i u Zakonu o obrtu, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.

“Dugo smo tražili da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu ne moraju birati između mirovine i nastavka svog obrta. Od početka ove godine mogu nastaviti raditi i primati pola mirovine, ali tu ne želimo stati. Naš je cilj puna mirovina uz mogućnost zadržavanja obrta i na tome nastavljamo raditi", poručio je Kratohvil.

HOK ističe kako nastavlja raditi na mogućnosti da obrtnici uz zadržavanje obrta primaju punu starosnu mirovinu. Nakon razgovora predsjednika HOK-a Dalibora Kratohvila i ministra gospodarstva Ante Šušnjara najavljen je nastavak razgovora s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o potrebnim izmjenama mirovinskih propisa.

Jednostavnije se uređuje nastavak poslovanja obrta nakon smrti obrtnika. Ako nasljednici još ne ispunjavaju propisane stručne uvjete za obavljanje vezanog obrta, omogućuje se imenovanje privremenog poslovođe koji ispunjava potrebne uvjete i može voditi obrt tijekom postupka nasljeđivanja. Tako obrt može nastaviti poslovati dok traje postupak nasljeđivanja i dok nasljednik ne stekne potrebne uvjete.

Zakonom se uređuje obiteljski obrt, odnosno obrt u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Time se zakonski uređuje način rada koji već postoji u brojnim obrtima, a posebno je važan za obiteljske obrte u kojima se posao, znanje i iskustvo prenose na sljedeću generaciju.

Mjesta za naukovanje

HOK navodi kako već duže traži da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom kada rade isključivo obrtnik i članovi njegove obitelji. "Mali obiteljski obrti ne mogu se izjednačavati s velikim trgovačkim sustavima, posebno kada je riječ o trgovinama koje su u pojedinim sredinama jedino mjesto opskrbe te obrtima čije je poslovanje vezano uz vikend-potražnju, primjerice uz groblja, svetišta i turistička odredišta. Ovaj prijedlog nije obuhvaćen donesenim izmjenama zakona, ali ostaje jedan od naših zahtjeva na čijem ćemo usvajanju nastaviti raditi", ističe Komora.

Pojednostavljuju se i obveze vezane uz pojedine izdvojene pogone. Iznimka od obveze imenovanja poslovođe propisuje se za izdvojene pogone koji služe kao skladišta, samoposlužne aparate te objekte u kojima se pružaju usluge smještaja u kućama za odmor bez pripreme i posluživanja hrane. Kod samoposlužnih aparata koji mogu biti postavljeni na više lokacija to znači da više neće biti potrebno imenovati poslovođu za svaku takvu lokaciju.

Promjene obuhvaćaju i naukovanje te naučničke i majstorske ispite. Razdvajaju se evidencija i verifikacija ugovora o naukovanju: evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, a za verifikaciju ugovora bit će nadležan HOK. Naučnički ispit provodit će se pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole, a uređuju se i rokovi vezani uz osiguravanje mjesta za naukovanje prije početka školske godine.

“Nedostatak kvalificiranih radnika jedan je od problema s kojim smo upoznati direktno s terena. Obrazovanje za obrtnička zanimanja mora biti povezano sa strukom i učenjem kroz rad", rekao je Kratohvil.

Smanjuje se i komorski doprinos, odnosno najviša zakonom propisana stopa, s dva na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka. Prema procjenama HOK-a, za komorski sustav riječ je o približno 5,2 milijuna eura manje prihoda godišnje.