Cijene orgijaju, inflacija je izvan kontrole, kazao je predsjednik Zoran Milanović, a guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman očekuje da će se cijene hrane ipak stabilizirati, te da neće nastaviti rasti. Doprinos cijena hrane rastu inflacije već se smanjio, kao i diferencijal prema prosjeku eurozone, a Žigman predviđa i da će usluge ubuduće usporiti.

Rizik siromaštva

Ovo je sada najviše inflacija troškova, a troškovi ovise o globalnim kretanjima, koja utječu na cijene nafte i plina. Hrvatska Vlada pokušava s jedne strane u trgovinama sidriti cijene, a s druge intervenira trošarinama na cijene benzina ne bi li smanjila pritisak i spriječila dodatno prelijevanje na robu široke potrošnje. Ipak, rast cijena već su najavili prijevoznici, a ribari kažu da su pred bankrotom. Poljoprivreda osjeti prelijevanje u roku od dva ili tri mjeseca, a svi gledaju u trgovce i njihove marže, koje su u sezoni nabijale cijene, no pitanje je koliko će više i za to imati prostora, s obzirom na stagnaciju zaposlenosti i dohodaka, kraj sezone i zasićenost tržišta.

Profesor ekonomije Ljubo Jurčić kaže kako se sada može reći bilo što, svi mogu biti u pravu, a zapravo se ništa ne može sa sigurnošću tvrditi, osim što je, kaže, istina da su stvari izmaknule kontroli. Međutim, to što su izmaknule i to što sada na malo što možemo utjecati, isto ima dvije strane: dijelom je to “opravdano” vanjskim kretanjima, ali je velikim dijelom i strukturne naravi, zbog ovisnosti našeg gospodarstva o uvozu.

MILIVOJ MIJOŠEK

- Istina je da sada sve najviše ovisi o kretanjima vani, odnosno o cijeni nafte, koja je povezana s geopolitičkim šokovima. Ako se oni nastave i ako se nastavi pritisak na cijene energenata na ovoj razini, ili dodatno porastu, onda ćemo sigurno imati novi val poskupljenja, prvo prijevoza, a potom hrane i usluga, te inflaciju od šest do sedam posto do kraja godine, unatoč intervencijama Vlade. Ako se, međutim, ta situacija vani smiri, onda će se i pritisak na cijene smanjiti, kao i špekulacije i inflatorna očekivanja. No to je sve “ako”. Ako se pak pritisak na cijene nastavi, to onda dodatno povećava rizik od siromaštva, koji je već sada na 20 posto, i to prije svega za umirovljenike s mirovinama do 700 eura, a ako žive sami, onda im je i teže, kao i općenito za građane čije plaće ne prate rast cijena - kaže Jurčić. Skuplja hrana, poznato je, najviše pogađa one s nižim dohodcima, ali, da se normalno živi, i više od toga, kao, recimo, u Sloveniji, gdje je prosječna plaća 2500 eura. Naš je temeljni problem, tumači, što hrane ne proizvodimo dovoljno, pa se zapravo ne može utjecati na njezinu cijenu u formiranju, nego kroz uvoz sve prihvaćamo. To je onaj dio koji je “izvan kontrole” našom krivnjom, odnosno krivnjom pogrešne ekonomske politike.

Skuplji krumpir

- U državama koje imaju vlastitu proizvodnju hrane, može se regulirati cijena hrane u nastajanju. Kod nas se utječe na cijenu energenata, što je bitan, ali ne jedini input. U pravilu se cijene hrane u jesen snižavaju, što bi sada moglo ići u kontrasmjeru i praviti neki pritisak na snižavanje, no ako situacija potraje, nećemo izbjeći novi cjenovni šok. Kod hrane imamo domaću i uvoznu komponentu, a trgovci će na kraju dizati cijene koliko procijene da mogu. Vlada dijelom intervenira, ali se ipak dio prelije na korisnike. Ovisimo o proizvodnji hrane u Europi. Sada je, recimo, u Europi nestašica krumpira. Tu ćemo sigurno biti pogođeni, ovisno o tome koliki je kod nas urod. Međutim, ako poskupi krumpir, ići će gore i mrkva i drugo povrće, jer tu već rade inflacijska očekivanja i psihologija ponašanja trgovaca. U prosjeku je 60 posto uvoza, mlijeka i nešto više, povrće i meso su tu negdje, jedino smo s jabukama u povoljnijoj situaciji. U zemljama koje imaju dostatnu proizvodnju hrane cijene se kontroliraju već u procesu, kroz razne aspekte, gdje se smanjuju troškovi i stvaraju uvjeti da konačni proizvod za domaće tržište bude jeftiniji. Zato se rijetko ograničavaju i zamrzavaju konačne cijene, jer za to onda i nema potrebe. Mi pak zamrzavamo konačne cijene jer na proces proizvodnje - jer je nedostatan - možemo malo ili ništa utjecati - tumači Jurčić.