Zamislite da svaki proizvod koji koristimo, od majice u ormaru do stola u dnevnoj sobi, ima vlastitu digitalnu iskaznicu s informacijama o tome od čega je napravljen, odakle potječu njegovi materijali, može li se popraviti i što će se s njim dogoditi kada završi svoj životni vijek. To više nije samo ideja, nego novi regulatorni okvir koji Europska unija postupno uvodi kroz koncept digitalne putovnice proizvoda.

Dodatna obveza

Riječ je o alatu koji bi mogao znatno promijeniti način na koji se proizvodi projektiraju, proizvode, prodaju i koriste, ali i utjecati na konkurentnost tvrtki na europskom tržištu. Za dio gospodarstva nova pravila dodatna su obveza i zahtijevaju ulaganja u prilagodbu poslovnih procesa, a drugi ih promatraju kao priliku za razvoj održivijih poslovnih modela i jačanje tržišne pozicije.

PEXELS

Digitalna putovnica proizvoda jedan je od ključnih instrumenata predviđenih europskom Uredbom o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn održivih proizvoda. Budući da je riječ o uredbi Europske unije, ona je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Njezina je svrha osigurati dostupnost pouzdanih informacija o proizvodima tijekom cijelog njihova životnog ciklusa, od sastava i podrijetla materijala do podataka o održivosti, mogućnostima popravka i recikliranja.

Takav sustav trebao bi pridonijeti razvoju kružnog gospodarstva, učinkovitijem korištenju resursa i većoj transparentnosti na jedinstvenom europskom tržištu. Europska komisija uspostavlja Registar digitalnih putovnica proizvoda, koji će predstavljati središnji dio sustava za registraciju i upravljanje podacima. Za proizvode za koje europskim propisima bude propisana obveza digitalne putovnice, gospodarski subjekti morat će osigurati propisane informacije i registrirati ih u skladu sa zahtjevima Unije.

U Hrvatskoj svijest o novim zahtjevima raste, no razina pripremljenosti među poduzećima još uvijek je različita. Iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju da velike kompanije, izvoznici i tvrtke uključene u međunarodne lance vrijednosti već uglavnom prate regulatorne promjene, prilagođavaju informacijske sustave, unapređuju procese sljedivosti i razgovaraju s dobavljačima o budućim obvezama.

S druge strane, mnogi mali i srednji poduzetnici tek počinju procjenjivati opseg promjena koje ih očekuju. Jedan od razloga je i činjenica da se konkretni zahtjevi još definiraju kroz posebne propise za pojedine skupine proizvoda. Tvrtke znaju da nova pravila dolaze, ali dio njih još nema dovoljno informacija za procjenu troškova, potrebnih ulaganja i organizacijskih promjena.

- Stajalište je HGK da hrvatske tvrtke ne bi trebale čekati donošenje posljednjih tehničkih detalja. Već sada mogu analizirati koje podatke imaju, gdje se oni nalaze, koliko su pouzdani te mogu li ih povezati s podacima dobavljača i kupaca - istaknuo je Christian Springer, voditelj Odjela za prerađivačku industriju Hrvatske gospodarske komore.

Christian Springer

PRIVATNI ALBUM

Prema njegovim riječima, digitalna putovnica proizvoda posebno će utjecati na sektore s kompleksnim lancima dobave, među kojima se izdvajaju tekstilna i odjevna industrija, proizvodnja namještaja i madraca, industrija guma, proizvodnja željeza, čelika i aluminija te dio sektora električne i elektroničke opreme. Međutim, obveze neće biti ograničene samo na proizvođače gotovih proizvoda.

- Čak i poduzeće koje ne stavlja gotov proizvod na tržište može biti obuhvaćeno kao dobavljač materijala, dijelova ili komponenti europskom proizvođaču. Kupci će od svojih dobavljača tražiti sve više provjerljivih podataka o sastavu, podrijetlu i okolišnim svojstvima proizvoda - naglasio je Springer.

Sustav upravljanja

Najveći izazov za mnoge tvrtke bit će uspostavljanje učinkovitog sustava upravljanja podacima. Poduzeća će morati definirati koje informacije prikupljaju, tko je za njih odgovoran, kako provjeravaju njihovu vjerodostojnost i na koji ih način razmjenjuju unutar cijelog lanca vrijednosti.

To će zahtijevati dodatna ulaganja u digitalne sustave, edukaciju zaposlenika i povezivanje podataka između proizvođača, dobavljača i kupaca. Ipak, u HGK-u smatraju da digitalnu putovnicu proizvoda ne treba promatrati isključivo kao trošak.

- Bilo bi pogrešno promatrati digitalnu putovnicu proizvoda isključivo kao novi regulatorni trošak. Za tvrtke koje joj pristupe pravodobno, ona može postati instrument konkurentnosti - poručio je Springer.

Tvrtke koje se na vrijeme prilagode, moći će lakše dokazivati kvalitetu, trajnost i održivost svojih proizvoda te ostvariti bolju poziciju u europskim lancima dobave i na tržištima koja sve više vrednuju transparentnost.

Dok HGK govori o izazovima za gospodarstvo u cjelini, konkretan primjer kako se pojedina industrija priprema za nova pravila daje Prima grupa, kompanija kojoj su promjene koje donosi europska regulativa posebno važne zbog prirode poslovanja. U proizvodnji namještaja pitanja poput sljedivosti materijala, učinkovitog upravljanja resursima i produljenja životnog vijeka proizvoda već postaju važni elementi konkurentnosti.

Iz Prima grupe poručuju kako podržavaju inicijative Europske unije koje potiču odgovornije upravljanje proizvodima, smanjenje otpada i veću održivost poslovanja.

- Mjere kojima se ograničava uništavanje neprodanih proizvoda smatramo pozitivnim korakom prema održivijem gospodarstvu, jer potiču proizvođače i trgovce na učinkovitije upravljanje zalihama, pronalaženje novih načina uporabe proizvoda te smanjenje negativnog utjecaja na okoliš - istaknuli su iz kompanije.

U Prima grupi zabranu uništavanja neprodanih proizvoda ne vide kao prepreku poslovanju, već kao priliku za dodatno unapređenje postojećih procesa i razvoj odgovornijih poslovnih modela.

- Iako će provedba novih zahtjeva zahtijevati prilagodbu operativnih procesa, sustava praćenja i suradnje unutar dobavljačkog lanca, vjerujemo da dugoročne koristi nadmašuju izazove. Transparentnije upravljanje životnim ciklusom proizvoda omogućit će bolju kontrolu resursa, učinkovitije planiranje proizvodnje i odgovorniji odnos prema materijalima - naveli su iz Prima grupe.

Takav pristup, dodaju, može dodatno potaknuti razvoj rješenja poput prenamjene, doniranja, recikliranja i drugih oblika produljenja životnog vijeka proizvoda.

Kao primjer ulaganja u održiviju proizvodnju ističu novu tvornicu pločastog namještaja u Severinu kraj Bjelovara, koju opisuju kao tehnološki i ekološki najnapredniju tvornicu namještaja u Hrvatskoj. Projekt je usmjeren na digitalizaciju proizvodnih procesa, energetsku učinkovitost i odgovorno upravljanje resursima, čime se stvaraju preduvjeti za prilagodbu budućim regulatornim zahtjevima.

Uloga države

Za tvrtke koje će se morati uskladiti s novim pravilima upravo će ulaganja u digitalizaciju i bolje upravljanje podacima biti među ključnim područjima prilagodbe. Digitalna putovnica proizvoda neće zahtijevati samo prikupljanje novih informacija, nego i njihovo povezivanje kroz cijeli lanac vrijednosti, od dobavljača sirovina do krajnjeg proizvoda.

Za gospodarstvo koje se priprema na nove europske zahtjeve ključno pitanje bit će hoće li imati dovoljno vremena, informacija i podrške za prilagodbu. Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će upravo u tome imati važnu ulogu država.

- Predstavnicima gospodarstva osiguravat ćemo pravodobne informacije o provedbi Uredbe te ćemo, u suradnji s relevantnim gospodarskim i stručnim organizacijama, objavljivati informacije i upute važne za njezinu primjenu. Cilj nam je da svi gospodarski subjekti, uključujući mala i srednja poduzeća, pravodobno raspolažu informacijama potrebnima za pripremu i usklađivanje s novim zahtjevima - poručili su iz Ministarstva gospodarstva.