U proteklih šest mjeseci, otkako traje američko-izraelski rat s Iranom, vlade diljem Europe i Azije rade na ubrzanju izgradnje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bi smanjile ovisnost o uvozu fosilnih goriva, pružajući time novi poticaj globalnoj energetskoj tranziciji.

Vlade od Južne Koreje i Tajlanda do Europske unije obećale su povećati financiranje u segmentu obnovljivih izvora energije jer je zbog praktično zatvorenog ključnog Hormuškog tjesnaca prekinuta petina globalnih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina (LNG).

Je li taj sukob potaknuo tranziciju prema čistoj energiji? Evo nekoliko načina za mjerenje tog utjecaja, naveo je Reuters u analizi objavljenoj ovog tjedna. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora naglo raste diljem svijeta, a Međunarodna agencija za energiju (IEA) očekuje da će ona ove godine prvi put postati glavni izvor električne energije.

Utjecaj Hormuza

Od početka rata krovni solarni sustavi dobili su na privlačnosti zbog svoje brze i jeftine ugradnje. Na Filipinima visoke cijene električne energije, zbog skupljeg uvoznog goriva, potiču kućanstva i tvrtke na prelazak na solarnu energiju, a program subvencija za baterije potiče ponovni procvat krovnih solarnih sustava i u Australiji.

Potražnja za krovnim solarnim sustavima također je porasla u Europi od početka rata. Međutim, raste i upotreba ugljena. Zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca i činjenice da obnovljivi izvori još uvijek ne mogu jamčiti neprekidnu opskrbu energijom, očekuje se da će rasti proizvodnja iz termoelektrana na ugljen, premda predviđeni rast proizvodnje iz obnovljivih izvora od 8,5 posto u ovoj godini, prema prognozi IEA-e, znatno nadmašuje rast od 1,4 posto one sagorijevanjem ugljena.

U SAD-u, čiji se predsjednik Donald Trump protivio zelenoj energiji, proizvodnja iz obnovljivih izvora porasla je za 10 posto u prvoj polovini ove godine u odnosu prema istom prošlogodišnjem razdoblju.

Unatoč naglom rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, IEA očekuje da će emisije stakleničkih plinova, koji su uzrok klimatskih promjena, ove godine porasti za 1,1 posto i dostići rekordnu razinu od 14,2 milijarde tona. Za 2027. godinu IEA predviđa pad proizvodnje energije sagorijevanjem ugljena za 0,7 posto, ali i rast proizvodnje iz plinskih elektrana za 1,5 posto u odnosu prema ovogodišnjoj razini. Za suzbijanje klimatskih promjena bit će potrebne još veće količine obnovljive energije te ulaganja u elektroenergetske mreže i sustave za pohranu energije.

Većina svjetske nafte troši se kao gorivo za prijevoz automobilima, kamionima, brodovima i zrakoplovima. Rat nije doveo do sloma te potražnje, ali je preokrenuo okvirne prognoze analitičara vezane uz rast potražnje.

Više cijene, smanjen zračni promet, slabija potrošnja u Kini i brže usvajanje električnih vozila znače da svijet sada vjerojatno troši manje nafte za prijevoz nego što se predviđalo prije rata. Goldman Sachs procjenjuje da je potražnja za benzinom pala za oko 20 posto na vrhuncu poremećaja, u travnju, a GL Consulting taj pad procjenjuje na bliže 15 posto.

Elektrifikacija

Skuplje gorivo potaknulo je vozače na prelazak na električna vozila, a Kina, najveći svjetski proizvođač, ove je godine prvi put zabilježila vrijednost izvoza električnih vozila veću od deset milijardi dolara. Prema analitičarima Bank of America, električni modeli činili su 63 posto maloprodaje osobnih automobila u toj zemlji u lipnju, što je porast u odnosu prema godinu dana prije, kada je iznosio 53 posto. Analitičari te banke procjenjuju da elektrifikacija objašnjava otprilike trećinu kineskog pada uvoza sirove nafte od početka godine. Prodaja električnih vozila također je naglo porasla diljem Europe otkako je počeo rat, jer su visoke cijene nafte povećale potrošačima troškove goriva.

Sve dok je Hormuški tjesnac zatvoren, vjerojatno će se zadržati visoke cijene nafte i plina, što jača argumente zemljama da ulažu u jeftinije, domaće obnovljive izvore energije i smanje svoju izloženost nestabilnim cijenama goriva. Ipak, teško je predvidjeti hoće li se otklon od nafte i plina dodatno pojačati.

- Promjena energetskog miksa jedne zemlje zahtijeva ulaganja, a više kamatne stope poskupit će znatan početni kapital potreban za obnovljive izvore energije i elektroenergetske mreže. Stoga, iako će trenutni sukob vjerojatno dugoročno pogodovati dekarbonizaciji, to nije jednosmjerna ulica - rekao je potpredsjednik i direktor odjela za izglede energetske tranzicije u tvrtki DNV, Sverre Alvik.