Nakon tri mjeseca usporavanja inflacija je u kolovozu opet počela rasti jer su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile 4,1 % više nego prije godinu dana, a novi rast gotovo je u cijelosti obilježen snažnim poskupljenjem energije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u odnosu prema srpnju 2026., kada je godišnja stopa inflacije iznosila 3,9 %, na mjesečnoj razini više su 0,3 %.

Prema podacima Eurostata također objavljenim u utorak, hrvatska inflacija iznosila je 3,7 %, što je nešto više od 3,3 % zabilježenih u europodručju. Time je prekinut trend usporavanja inflacije koji je trajao od proljeća. Nakon što je u svibnju godišnja stopa iznosila 5,2 %, u lipnju se spustila na 4,5, a u srpnju na 3,9 %. Kolovoških 4,1 % prvi je ponovni rast stope nakon tog razdoblja smirivanja cjenovnih pritisaka. No struktura inflacije pokazuje da se rast cijena trenutačno vrlo nejednako raspoređuje među pojedinim skupinama proizvoda i usluga.

Nejednaki rast

Daleko najveći godišnji rast, od čak 17,4 %, zabilježen je kod cijena energenata, cijene usluga istodobno su porasle za 7,2 %, a hrana, piće i duhan samo za 0,1 %. Cijene usluga istodobno su porasle za 7,2 %, a hrana, piće i duhan bili su samo 0,1 % skuplji nego prije godinu dana. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bili su pak 1,3 % jeftiniji. Energija je bila glavni izvor rasta i na mjesečnoj razini. U usporedbi sa srpnjem poskupjela je za 3,7 %, a usluge su bile skuplje 0,1 %. Hrana, piće i duhan pojeftinili su za 0,2 %, a industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 0,9 %.

Takva struktura pokazuje da kolovoško ubrzanje ukupne inflacije nije posljedica općeg i podjednakog rasta cijena. Dok su cijene hrane, koje su u ranijim fazama inflacijskog vala bile jedan od najvećih problema za kućne budžete, na godišnjoj razini praktički stagnirale, energija je ponovno postala dominantan izvor pritiska. Istodobno, rast cijena usluga pokazuje da domaći inflacijski pritisci nisu nestali. Usluge su i dalje osjetno skuplje nego prije godinu dana, što upućuje na tvrdokorniji dio inflacije koji se ne može objasniti samo kretanjem cijena energenata.

Što donosi jesen?

I na razini europodručja cijene energije bile su čak 14,3 % više nego prije godinu dana, nakon rasta od 10,3 % u srpnju. Nasuprot tome rast cijena usluga usporio je s 3,3 na 3 %. Industrijski proizvodi bez energije poskupjeli su za 1,2 %, jednako kao i hrana, alkohol i duhan. Kada se iz ukupnog indeksa isključe energija, hrana, alkohol i duhan - kategorije čije cijene mogu snažnije oscilirati - godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila je 2,4 %. To sugerira da je dio naglog skoka ukupne inflacije s 2,9 na 3,3 % posljedica upravo energetskog šoka, a ne jednako snažnog ubrzanja cijena u cijelom gospodarstvu.

Ovi podaci govore da se najveći pritisak cijena premjestio prema energiji, a rast cijena hrane se stabilizirao. Ključno će biti hoće li se energetski udar zadržati i tijekom jeseni te u kojoj će se mjeri preliti na cijene drugih proizvoda i usluga. DZS će konačne podatke o inflaciji u kolovozu objaviti 15. rujna, a Eurostat je objavu cjelovitih harmoniziranih podataka najavio za 17. rujna.