Banke su u prvom polugodištu imale 5,5 % manju dobit

Zagreb, 18.03.2025.- Zajednička konferencija HNB-a i EIB-a "Financiranje rasta i inovacija s ciljem jačanja konkurentnosti". Na ilustracija Hrvatska narodna banka.foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

1.9.2026., 16:27

M.Mrazović/H

Dodajte Glas Slavonije
u omiljeni Google izvor

Prema podatcima HNB-a

Banke su u prvom polugodištu imale 5,5 % manju dobit

Kreditne institucije u Hrvatskoj, to jest 19 banaka i jedna stambena štedionica, u prvih šest mjeseci ove godine poslovale su s dobiti u iznosu od 751,7 milijuna eura, što je oko 43 milijuna eura manje nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu prema lipnju 2025. dobit kreditnih institucija smanjila se za 5,5 %. Posljedično, prinos na imovinu (ROA) smanjio se i iznosio je 1,6 %, kao i prinos na kapital (ROE), koji je bio 15,3 %, navodi se u HNB-ovu komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvu polovinu 2026. godine. Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala snizila se sa 22,9 na 22,1 %. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala višu od propisanog minimuma od 8 %.

Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Sve su kreditne institucije ispunjavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 %, a prosječni LCR bio je 196,2 %. Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u usporedbi s krajem 2025. za 0,6 % i iznosila je 91,7 milijardi eura, a rasla je u polovini tih institucija. Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se u usporedbi s krajem 2025. za 0,4 milijarde eura, ili 0,6 %. Najviše su se smanjila visokolikvidna sredstva, tj. sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju, a rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava se nastavio. Neprihodonosni krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 0,4 %, pod utjecajem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, a u portfelju kredita kućanstvima su se povećali.

Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2026. stagnirao je u usporedbi s krajem 2025. i iznosio 2,3 %. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, a udio NPL-ova u tom sektoru smanjio se sa 3,7 na 3,3 %. Kod kućanstava udio NPL-ova blago se smanjio, na 3,2 %. Kamatni prihodi dosegnuli su 1,52 milijarde eura (u šest mjeseci 2025. godine 1,48 milijardi). Istovremeno, kamatni rashodi iznosili su 395,8 milijuna eura (2025. godine 384 milijuna).

ZAGREBAČKA BANKA S NAJVEĆOM DOBITI

Prema privremenim nerevidiranim podatcima i tablicama koje je središnja banka objavila na temelju podataka koje su joj dostavile kreditne institucije, s dobiti ih je u prvih šest mjeseci ove godine poslovalo 17, a gubitak su zabilježile Addiko banka, 5,3 milijuna eura, J&T banka, 981 tisuću eura, i Imex banka, 184 tisuće eura. Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja lipnja 2026. imala je Zagrebačka banka, 251,1 milijun eura, slijedi je Erste&Steiermärkische banka sa 176,6 milijuna eura, a treća po visini dobiti je Privredna banka Zagreb (PBZ), sa 144,7 milijuna eura. Nadalje, OTP banka je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s dobiti od 68,1 milijun eura, Raiffeisenbank Austria s 50,7 milijuna eura, a Hrvatska poštanska banka (HPB) s 36,2 milijuna eura.

#Banka