Maloprodaja u srpnju snažno porasla: Potrošnja veća 3,6 posto nego lani
Nakon vijesti o usporavanju osobne potrošnje u drugom kvartalu, što je utjecalo i na usporavanje rasta cijelog BDP- a, Državni zavod za statistiku u petak je objavio podatke prema kojima već srpanj, dakle prvi mjesec trećeg kvartala, vraća nadu u oporavak maloprodaje. Naime, prema DZS-ovu izvješću o prometu u trgovini na malo, potrošnja je u srpnju realno porasla 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj 2025., veća za 3,6 posto. Time je potrošnja u domaćoj maloprodaji porasla već 40. mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to znatno brže nego u lipnju, kada je rast iznosio samo 0,4 posto. Pritom je na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 3,9 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 4,5 posto, dok je promet na malo motornim gorivima i mazivima pao za 2,8 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
S obzirom na to da je potrošnja najveća sastavnica BDP-a, njezino se kretanje snažno odražava na kretanje BDP-a u cjelini. Rast BDP-a je u prvoj polovini godine počeo usporavati te je u drugom kvartalu na godišnjoj razini realno rastao samo 1,7 posto, što je naravno i dalje rast, ali znatno sporiji nego u prijašnjim razdobljima. Jedan od razloga usporavanja je i potrošnja kućanstava čiji je prirast iznosio samo 0,5 posto. Očekuje se, međutim, da bi treći kvartal, poduprijet i turističkom potrošnjom, ponovno mogao snažnije povući rast BDP-a, pa su u tom kontekstu najnoviji podaci o trgovini na malo ohrabrujući. Kolovoz je pak špica sezone, pa se očekuju i bolji prometi. Rujanska maloprodaja također će ovisiti o sezoni, odnosno njezinoj duljini, a nakon toga smo opet - prepušteni sami sebi i vlastitoj kupovnoj (ne)moći. Unatoč usporavanju ekonomije u drugom kvartalu, iz Vlade su u petak poručili da očekuju da će na razini cijele 2026. rast BDP-a i dalje premašivati dva posto, što je i dalje više od europskih prosjeka.