Broj radnika koji primaju plaću nižu od zakonom propisanog minimuma u nešto više od godinu dana smanjen je za 67 posto. Istodobno, najveći broj nepravilnosti i dalje se otkriva u građevinarstvu i turizmu, djelatnostima s najvećom potražnjom za radnicima.
Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u ožujku prošle godine plaću ispod zakonskog minimuma primilo je 15.993 radnika, dok ih je u lipnju ove godine bilo 5164. U međuvremenu je minimalna brutoplaća povećana sa 970 na 1050 eura. Ministarstvo rezultate povezuje s novim sustavom nadzora koji omogućuje usporedbu podataka u stvarnom vremenu i brže otkrivanje poslodavaca koji ne poštuju propise. Princip je takav da se poslodavci najprije upozoravaju da isprave nepravilnosti, a tek potom slijede inspekcijski nadzori i kazne.
- Važno nam je da smo djelovali preventivno, da su poslodavci reagirali na obavijesti i da smo stvorili odvraćajući učinak. Nije nam cilj odmah naplatiti visoku kaznu, nego upozoriti i educirati. Kazne slijede kada se obveze kontinuirano ne izvršavaju - rekao je državni tajnik Ivan Vidiš.
Ministarstvo kontrolira i isplatu najnižih plaća propisanih proširenim kolektivnim ugovorima, osobito u građevinarstvu, gdje su plaće određene prema složenosti poslova.
Dosad su završeni ciljani nadzori kod devet poslodavaca, a Državni inspektorat prošle je godine proveo više od 11.000 inspekcijskih postupanja. Novi sustav inspektorima omogućuje da nadzore usmjere na poslodavce kod kojih su utvrđeni rizici.
- Kad institucije funkcioniraju i zakoni se provode, to nisu zakoni samo na papiru, nego zakoni koji vrijede u stvarnom životu, - rekao je ministar rada Alen Ružić.
Vidiš je dodao da se smanjuje i udio radnika koji primaju minimalnu plaću, s prošlogodišnjih 8,2 na oko šest posto. Danas minimalac prima oko 74.000 radnika, odnosno oko 35.000 manje nego godinu ranije, a ciljane kontrole nastavit će se.