Posljednje poskupljenje goriva, koje je bilo znatnije od dosadašnjih, posljedica je završetka 60-dnevnog primirja između Sjedinjenih Država i Irana zbog kojeg je cijena barela sirove nafte 10-ak dana bila iznad 100 dolara, no kako su sukobi u Perzijskom zaljevu posljednjih dana utihnuli, cijena barela nafte pala je na oko 86 dolara. Ipak, to ne znači stabilizaciju cijena jer će kretanje cijena goriva i dalje ovisiti o političkim potezima zemalja uključenih u bliskoistočni sukob, pojasnio je energetski stručnjak Davor Štern i dodao da je rastu cijena kumovalo i “ispadanje” ruskih rafinerija iz sustava koje nemaju nafte za preradu ni za domaće potrebe, a kamoli za izvoz.

Iran ključan

Iran je ključan, kaže Štern, jer ako kaže Hutima u Jemenu da prestanu s napadima, otvorit će se i prolaz za tankere u Crvenom moru. U međuvremenu se i Hamas smirio, a počelo se kalkulirati i s naftovodom preko Sirije do Mediterana, no sve će i dalje ovisiti o potezima Teherana i Washingtona.

“Sjedinjene Države počele su očijukati sa Saudijskom Arabijom, nude im civilni nuklearni program kojim bi Saudijska Arabija mogla smanjiti svoje potrebe za naftom i samim time više nafte izvoziti. To se pak ne sviđa Izraelu jer bi time dvije arapske zemlje, iako međusobno suprotstavljene, imale nuklearni program, tako da je puno politike umiješano u rast ili pad cijena nafte”, navodi Štern.

Unatoč posljednjem skoku cijena, maloprodajne cijene goriva u Hrvatskoj su i dalje niže nego u većini članica Europske unije zbog državnih subvencija kroz trošarine, iako se o plivajućem PDV-u u Hrvatskoj još ne razmišlja. Iako smo gotovo potpuno iscrpili manevarski prostor za snižavanje cijena goriva kroz snižavanje trošarina, prostor Vladi za daljnje reguliranje cijena derivata omogućit će režim eurotrošarina, na što imamo pravo od prvog kolovoza, a prema riječima ministra financija Tomislava Ćorića, riječ je o znatnom manevarskom prostoru od 20-ak eurocenti kako za dizelska tako i za benzinska goriva.

Europske zemlje na različite načine pokušavaju spriječiti ili barem ublažiti rast maloprodajnih cijena goriva. Hrvatska kroz trošarine, Mađarska je, primjerice, ograničila cijene goriva, dok su Poljska i Španjolska snizile stopu PDV-a na benzin i dizel, iako je preporuka Europske komisije da se smanjuju trošarine, a ne PDV.

Podsjetimo da su uoči posljednjeg poskupljenja maloprodajne cijene goriva u lipnju privremeno pale nakon što su Washington i Teheran potpisali memorandum o razumijevanju od 14 točaka, kojim je rast cijena goriva bio privremeno zaustavljen.

Prognoze kretanja cijena nafte za kolovoz 2026. godine upućuju na umjerenu stabilizaciju ili blagi pad trenutačnih cijena, uz projicirano kretanje cijene sirove nafte Brent u prosječnom rasponu od 74 do 86 američkih dolara po barelu. Iako su geopolitičke napetosti na Bliskom istoku privremeno podignule cijene na trenutačne razine, analitičari američke Agencije energetske agencije (EIA) predviđaju da će povećana globalna opskrba nadjačati te kratkoročne šokove. Štoviše, EIA predviđa znatnije hlađenje tržišta i procjenjuje da će prosječna cijena Brenta u trećem kvartalu iznositi oko 74 dolara po barelu zbog bržeg rasta zaliha nego što se ranije očekivalo. JP Morgan procjenjuje cijenu barela od 86 dolara za tekući kvartal, a Goldman Sachs i UBS očekuju postupno popuštanje geopolitičkog rizika tijekom kolovoza, ciljajući stabilizaciju barela na oko 80 do 85 dolara prema kraju ljeta.