Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2025. godini iznosila je 25 milijardi eura, oko milijardu eura, ili pet posto više nego godinu dana prije, a uvoz je iznosio 45 milijardi eura, što je rast za otprilike dvije milijarde eura, ili šest posto, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Deficit robne razmjene s inozemstvom iznosio je oko 20 milijardi eura te se u odnosu prema 2024. povećao za oko šest posto, odnosno za oko milijardu eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2025. iznosila je oko 56 posto, jednako kao i u 2024. godini.

Prerađivačka industrija ima najveći utjecaj na porast izvoza i uvoza. Naime, u ukupnom izvozu u 2025. prerađivačka industrija imala je udio od oko 86 posto i u odnosu na 2024. ostvarila je porast izvoza za oko sedam posto, na 21,7 milijardi eura, a uvoz s udjelom u ukupnom uvozu od oko 87 posto porastao je za oko pet posto, na 39,3 milijarde eura. Prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, u sektoru strojevi i prijevozna sredstva ostvarene su najveće vrijednosti hrvatskog izvoza i uvoza. Izvoz je u tom sektoru iznosio oko šest milijardi eura i činio je oko 25 posto ukupnog izvoza, dok je istodobno uvoz iznosio oko 12 milijardi eura i imao je udio od oko 27 posto.

Najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su države članice EU-a, a u 2025. je robna razmjena s članicama EU-a činila oko 66 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu prema 2024. porastao za oko sedam posto, na 16,8 milijardi eura. Istodobno je uvoz iz članica EU-a, koji čini oko 77 posto ukupnog uvoza, porastao za četiri posto, na 35 milijardi eura. Najveći vanjskotrgovinski partneri iz EU-a su Njemačka i Slovenija.

Izvan EU-a, u 2025. najviše je robe izvezeno u BiH, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 11 posto. U odnosu prema 2024. izvoz u BiH gotovo je na istoj razini od 2,7 milijardi eura, pokazuju konačni podaci DZS-a.