Zagreb, 21.01.2015. - Mađarski MOL reagirao je u srijedu na pisma koja je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak uputio Upravi i Nadzornom odboru (NO) Ine zatraživši objašnjenja u vezi rafinerija, ustvrdivši da tim "ispolitiziranim pismima" postaje jasnije nego ikada koja strana potkopava pregovore oko Ine. Arhivska fotografija od 10.10.2013. godine prikazuje sjedište tvrtke MOL u Budimpešti.foto HINA/Darko VLAHOVIĆ/ mm
FAH
27.5.2026., 14:41
Odbijeni

MOL nakon arbitražnog poraza: Odluka šalje ozbiljnu poruku stranim investitorima u Hrvatskoj

Mađarska energetska kompanija MOL poručila je u srijedu da odluka arbitražnog suda, kojom se odbacuje njezin zahtjev za odštetu od RH zbog povrede ugovora o plinskom poslovanju, stvara presedan koji šalje ozbiljnu poruku budućim stranim investitorima.

"MOL-ov zahtjev za odštetu proizašao je iz kršenja Prvog amandmana na Glavni ugovor o plinu (FAGMA) od strane RH, koji je odobrila vlada Jadranke Kosor kako bi se ispravilo prethodno kršenje Glavnog ugovora o plinu (GMA) iz 2009. godine od strane RH. MOL se oslanjao na službeno odobrenje vlade za nastavak ulaganja u zemlju. Međutim, sud je utvrdio da je odredba FAGMA-e o rudnoj renti u suprotnosti s obveznim hrvatskim zakonom, unatoč činjenici da je ugovor u to vrijeme u potpunosti provjerila i odobrila hrvatska država", argumentiraju iz MOL-a.

No dodali su da će u cijelosti ispuniti sve svoje obveze koje proizlaze iz odluke u skladu sa zakonom. Poručili su i da je Međunarodni arbitražni sud sa sjedištem u Švicarskoj jednoglasno utvrdio da Hrvatska nije uspjela dokazati da je predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor MOL Plc-ja sudjelovao u podmićivanju.

Državno odvjetništvo u utorak je izvijestilo da je arbitražni tribunal u cijelosti odbio tužbeni zahtjev MOL-a protiv Republike Hrvatske kao i bilo koji drugi tužbeni zahtjev te je naložio MOL-u platiti Hrvatskoj sudske i administrativne troškove od 775.000 eura s kamatom.

MOL je trgovačku arbitražu protiv RH pokrenuo 2023. godine. Tijekom postupka MOL je tvrdio da je Hrvatska povrijedila Ugovor o plinskom poslovanju i Prvu izmjenu ugovora o plinskom poslovanju i tražio naknadu štete u iznosu većem od 36 milijuna eura odnosno alternativno naknadu štete za Inu u iznosu većem od 91 milijun eura.