Ministar financija Tomislav Ćorić u srijedu je najavio da će Vlada idućeg tjedna predstaviti paket antiinflacijskih mjera koji će, kako je rekao, biti drukčiji od prethodnih, djelovat će na agregatnu, odnosno ukupnu, potražnju i trebao bi ići u smjeru smirivanja zagrijanosti ekonomije.

Ekonomski analitičari navode da je Vladi za obuzdavanje inflacije u situaciji pregrijane ekonomije na raspolaganju nekoliko instrumenata. "Teorija nudi nekoliko pristupa. Povećanje kamatnih stopa, uvođenje strožih uvjeta kreditiranja te smanjenje novca u optjecaju, u sklopu monetarnih mjera, a koje najčešće provodi Europska središnja banka. Nadalje, fiskalne mjere podrazumijevaju smanjenje javne potrošnje, povećanje poreza ili smanjenje proračunskog deficita, a mjere dohodovne politike usmjeravaju se na usporavanje rasta cijena, plaća i marži", navodi dr. Marko Tomljanović s Katedre za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Tomljanović pritom pojašnjava da pregrijanost ekonomije označava situaciju u kojoj gospodarstvo ostvaruje brže razine rasta od onoga što može dugoročno podnijeti, na što upućuju i službene europske statistike, prema kojima Hrvatska ima najbrže rastuće gospodarstvo među svim zemljama članicama EU-a.

- Pregrijanost se manifestira i izraženom inflacijom, rastom plaća većim od povećanja produktivnosti, manjkom radne snage, velikom osobnom potrošnjom te znatnim rastom cijena nekretnina i dionica. Pregrijanost karakterizira i velika potražnja za robom, uslugama i radnom snagom - kaže Tomljanović, pojašnjavajući da agregatna potražnja označava ukupnu potražnju za svim robama i uslugama u gospodarstvu, tj. pokazuje koliku količinu roba i usluga svi tržišni akteri žele kupiti pri određenoj razini cijena.

I dalje - inflacija

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako je u Vladinim krugovima očito sazrelo razmišljanje da javna potrošnja ima velik udjel u ukupnoj potrošnji, pa bi najavljene antiinflacijske mjere najvjerojatnije trebale djelovati u smjeru smanjenja državne potrošnje. "Vlada bi mogla hladiti ekonomiju na način da plaće u javnom sektoru prestanu pratiti rast inflacije, na primjer, što se neće svidjeti sindikatima", kaže Novotny, dodajući kako bi bilo pogubno da Vlada ide gasiti potražnju jer ne postoji ni jedan element generatora potražnje na koji bi Vlada trebala utjecati.

BRUNO JOBST

Dodaje da i osobna potrošnja ne pokazuje znakove popuštanja, jer se i dalje kupuju stanovi, automobili, apartmani, ide se na putovanja, a do inflacije, kaže, dolazi kad puno novca traži robu ili uslugu, a ne može je pronaći. Novotny napominje kako bismo čak i u situaciji da barel nafte padne na 70 dolara i dalje imali inflaciju zbog navedenih unutarnjih čimbenika. Europska komisija (EK) u najnovijim proljetnim prognozama predviđa da će Hrvatska i ove godine biti među članicama EU-a s najvišom inflacijom.

Antiinflacijske mjere na sjednici Vlade najavio je i premijer Andrej Plenković, no ni on nije precizirao o kakvim će se mjerama raditi. Rekao je da Vlada priprema već neko vrijeme dodatni odgovor na izazove rasta cijena i zagrijanosti gospodarstva. "Riječ je o konkretnim odgovorima i potezima usmjerenima na zaštitu standarda hrvatskih građana, na stabilnost tržišta i smirivanje inflatornih pritisaka. Riječ je, naravno, o cjelovitom, dobro osmišljenom paketu, koji bi trebao postići rezultate u ovoj godini i bit će usmjeren na više sektora", kaže Plenković.

Umjereni paket

Ekonomski analitičari kažu da je nezahvalno nagađati o kakvim će se mjerama raditi, no Tomljanović smatra da bi bilo realno očekivati usmjerenost paketa mjera na očuvanje i unaprjeđenje životnog standarda potrošača, njihove kupovne moći te položaja i performansi malih i srednjih poduzeća, koja čine okosnicu hrvatskog i europskog gospodarstva.

Hrvatska je prošle godine imala gospodarski rast od 3,4 %, ove bi godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao porasti za 2,7 %, a iduće za 2,5 %, čime će hrvatsko gospodarstvo i dalje rasti brže od europskog prosjeka, navodi se u najnovijim proljetnim prognozama Europske komisije. Za ovu godinu EK predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 %), Poljska (3,5 %) i Litva (3 %). Sljedeće godine veći rast od RH predviđa se za Maltu (3,6 %), Irsku (3,4 %) i Poljsku (2,8 %).