Digitalnim eurom protiv inflacije i amerikanizacije
Vujčić: Digitalni novac jedna je od ključnih tema financijskog svijeta
Hrvatska narodna banka u suradnji s pulskim Fakultetom ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” u petak je organizirala okrugli stol guvernera narodnih banaka pod nazivom “Od eksperimenta do infrastrukture: digitalna imovina u svijetu tradicionalnih financija” u sklopu Susreta guvernera regije. U pozdravnom dijelu sudionicima su se obratili predstavnici akademske zajednice i lokalne vlasti, dok je uvodno predavanje održao Brunello Rosa, izvršni direktor i voditelj istraživanja u Rosa & Roubini Associates, a tema su bile digitalne valute i njihove geopolitičke implikacije.
Guverneri narodnih banaka regije na okruglom su stolu raspravljali o tome može li se, zašto i kako digitalna imovina – uključujući tokeniziranu imovinu, tokenizirane depozite, stabilne kriptovalute i digitalne valute središnjih banaka – odgovorno integrirati u tradicionalni financijski sustav bez ugrožavanja financijske stabilnosti, zaštite potrošača ili monetarnog suvereniteta. O tim su pitanjima raspravljali Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, Primož Dolenc, guverner Banke Slovenije, Ahmet Ismaili, guverner Centralne banke Republike Kosovo, Irena Radović, guvernerka Centralne banke Crne Gore, Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, i Trajko Slaveski, guverner Narodne banke Sjeverne Makedonije.
Na početku panel-diskusije guverneri su se osvrnuli na aktualnu situaciju u regiji, a poseban naglasak stavljen je na inflaciju. Guverneri su se složili da je inflacija u svim državama prije svega rezultat aktualne političke situacije u Perzijskom zaljevu te rasta cijene energenata.
Trajko Slaveski, guverner Narodne banke Sjeverne Makedonije, i Ahmet Ismaili, guverner Centralne banke Republike Kosovo, istaknuli su da su posebno osjetljive države koje ovise o uvozu energenata i roba, a Kosovo i Sjeverna Makedonija dvije su takve države, pa je u njima i inflacija nešto viša nego u drugim državama. Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako je inflacija u Hrvatskoj trenutačno 5,4 posto, dok je na početku godine bila 3,6 posto.
- Rast se događa gotovo isključivo zbog energetske krize i rasta cijena energenata na svjetskim tržištima. Zanimljivo je i da posljednjih mjeseci dolazi do deflacije cijene roba, dok je rast cijena usluga stabilan već duže vrijeme. Ono što nije dobro jest da cijene energenata sigurno neće padati još neko vrijeme. Naime, čak i da sukob u Perzijskom zaljevu sutra završi, trebat će neko vrijeme da se ponovno uspostave energetski lanci opskrbe. Tako da čak i kad sukob završi, cijene neće odmah pasti i zato je cijela situacija posebno zabrinjavajuća - rekao je Vujčić.
Guverneri nacionalnih banaka složili su se da je inflacija potaknuta energetskom krizom najveća prijetnja europskim državama te da je potrebno što prije osigurati energetsku, ali i monetarnu suverenost ne samo država Europske unije već i onih država koje su na putu da postanu članice EU-a. Zaključeno je i da je jedan od načina postizanja monetarne suverenosti i uvođenje digitalnog eura, koji bi se trebao uvesti najranije 2029. godine, jer je to jedini način da se euro i cjelokupno europsko gospodarstvo odmaknu od utjecaja SAD-a i dolara.
- Utjecaj kriptovaluta, stablecoina i tokenizacije imovine svakim danom postaje sve veći i Europa mora odgovoriti na izazove monetarne digitalizacije, a samim tim može se i smanjiti pritisak na rast cijena, odnosno na inflatorni pritisak koji je u posljednje vrijeme sve veći i sve izazovniji za europska gospodarstva - zaključeno je na okruglom stolu guvernera nacionalnih banaka održanom na Fakultetu ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” u Puli.
