Hrvatska bi sadašnje okolnosti trebala iskoristiti za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike i preispitati ključne alate, od politike potpora do raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, te snažnije izdvajati za investicije, rekao je u utorak potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević.

Kazao je da se danas ne može govoriti o sigurnosti i kvaliteti hrane izvan konteksta geopolitičkih sukoba i energetske krize. Hrvatska bi te okolnosti trebala iskoristiti za strateški zaokret u vođenju poljoprivredne politike, prije svega preispitati ključne alate, od politike potpora do raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, ali i izdvajati snažnije nacionalna sredstva za investicije, posebice u nove tehnologije i inovacije, kako bismo povećali produktivnost i konkurentnost, naglasio je.

Očekujemo i snažnija ulaganja u preradu, u prehrambenu industriju, jer u strukturi našeg uvoza oko 80 posto čine visoko finalizirani proizvodi prehrambene industrije, izjavio je Kovačević na 19. konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji, na kojoj oko 400 sudionika raspravlja o novitetima u tom području.

Potpore raspršene

Naglasio je da potpore moraju biti bolje fokusirane, posebno prema proizvođačima koji su tržišno orijentirani, jer sada imamo više od 160 tisuća poljoprivrednih proizvođača, a tek oko 15 posto je tržišno orijentirano. Smatra da se potpore rasprše, izgubi se fokus, ne postižu se ni produktivnost ni veće količine. Dodao je da su se od ulaska u EU potpore povećale oko tri puta, a fizički obujam poljoprivredne proizvodnje rastao 0,65 posto.

Naša prehrambena industrija je od ulaska u EU povećala fizički obujam proizvodnje za 22 posto, možemo reći da je to strateška industrija, no još uvijek nam nedostaju velike količine proizvoda prehrambene industrije pa nam fokus, kada je riječ o investiranju, treba biti na preradi, ocijenio je.

Kovačević je nastavio da smo lani u Hrvatsku uvezli poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti oko 7 milijardi eura, ostvarili deficit od približno 2,78 milijardi eura te je pokrivenost uvoza izvozom 59 posto. Držimo da s tako niskom samodostatnošću i nedovoljnom proizvodnjom ne možemo amortizirati inflatorne udare, koji se kao uvezena inflacija prelijevaju u Hrvatsku, a inflacija i visoke cijene hrane najviše pogađaju najsiromašnije stanovništvo, kojemu kvalitetna hrana pomalo postaje luksuz, istaknuo je.

Domaća prizvodnja

Kovačević je kazao da treba jačati domaću proizvodnju, tako se može osigurati i bolji nadzor sigurnosti hrane, osigurati kraće lance dobave, što smanjuje logističke i transportne troškove, a sve to moglo bi doprinijeti stabilizaciji rasta cijena hrane.

Na novinarsko pitanje o peradarskoj proizvodnji i megaprojektima u tom sektoru, Kovačević je rekao da smo u Hrvatskoj kada je riječ o samodostatnosti u tom dijelu na oko 77 posto. Hrvatskoj nedostaju preradbeni kapaciteti, ali to ne znači da su nam nužno potrebni megaprojekti, za koje je upitno zadovoljavaju li okolišne uvjete i kako su se izdavale dozvole. Takvi projekti, s obzirom na veličinu, ne smiju ostavljati ni trunku sumnje da je nešto proceduralno ili dokumentacijski pogrešno napravljeno, kazao je.

Kovačević je kazao i da hrvatski građani i potrošači trebaju imati puno povjerenje u sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj. On je u mreži i u standardima sigurnosti hrane EU-a za koje držimo da su najbolji u svijetu, hrana je u Hrvatskoj zdravstveno ispravna, a povlačenje s polica znači da inspekcije i službe rade svoj posao, rekao je.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo rekao je da se teži što većoj samodostatnosti, da se kod nas proizvodi zdrava hrana, a nastoji se ojačati domaća preradbena industrija i poljoprivreda. Odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao je da osnovne proizvode Vlada zaštitila, kako bi svima bili dostupni, primjerice šećer, brašno, mlijeko te da osnovne životne namirnice nisu preskupe.