IMF Managing Director Kristalina Georgieva arrives during a press briefing during the 2026 IMF and World Bank Group Spring Meetings in Washington, DC, on April 15, 2026. (Photo by Kent NISHIMURA/AFP)

Kristalina Georgieva

AFP
5.5.2026., 20:50
globalno gospodarstvo

MMF: Potraje li rat na Bliskom istoku moglo bi biti puno gore

Inflacija već raste i globalno gospodarstvo moglo bi se suočiti s "mnogo lošijim ishodom" ako se rat na Bliskom istoku nastavi u 2027. godini, a cijene nafte dosegnu oko 125 dolara po barelu, upozorila je u ponedjeljak šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.

Istaknula je kako nastavak rata znači da MMF-ov "referentni scenarij", koji pretpostavlja kratkotrajni sukob i kojim se predviđalo blago usporavanje rasta na 3,1 posto i minoran rast cijena na 4,4 posto, više nije moguć. Nastavak rata, prognoza cijene nafte na oko ili iznad 100 dolara po barelu i rastući inflacijski pritisci znače da je "nepovoljni scenarij" MMF-a već na snazi, rekla je. Dugoročna inflacijska očekivanja ostala su usidrena, a financijski uvjeti se nisu pooštravali, no to bi se moglo promijeniti ako se rat nastavi, poručila je šefica MMF-a s konferencije koju je organizirao Institut Milken.

- Ako se to nastavi u 2027. i imamo cijene nafte od oko 125 dolara, onda moramo očekivati ​​puno lošiji ishod. Tada ćemo vidjeti rast inflacije i onda će neizbježno inflacijska očekivanja početi odstupati - kazala je Georgieva.

MMF je prošlog mjeseca objavio tri scenarija za kretanje rasta globalnog BDP-a u 2026. i 2027. u uvjetima velike neizvjesnosti zbog rata na Bliskom istoku - glavnu "referentnu prognozu", srednji "nepovoljni scenarij" i puno gori "teški scenarij". Nepovoljni scenarij predviđa usporavanje globalnog rasta na 2,5 posto u 2026. i ukupnu inflaciju od 5,4 posto. Teški scenarij predviđa rast od svega 2 posto i ukupnu inflaciju od 5,8 posto.

Georgieva je rekla da MMF pomno prati spori utjecaj sukoba na lance opskrbe, pri čemu su gnojiva već 30-40 posto skuplja, što bi moglo dovesti do porasta cijena hrane između 3,0 i 6,0 posto, a i druge bi industrije mogle biti pogođene. Izrazila je zabrinutost da se mnogi donositelji mjera i dalje ponašaju kao da će kriza završiti za nekoliko mjeseci i uvode mjere za smanjenje njezina utjecaja na potrošače i kompanije, što je održavalo visoku potražnju za naftom.

- Nemojte dolijevati ulje na vatru. Svi ovdje prisutni znaju da se, ako vam se ponuda smanjuje, vaša potražnja mora prilagoditi - kazala je Georgieva. 

Globalne nestašice zbog Hormuza

Sudjelujući na istoj panel-raspravi, predsjednik uprave i izvršni direktor naftne tvrtke Chevron Mike Wirth rekao je da će se fizičke nestašice u opskrbi naftom početi pojavljivati ​​diljem svijeta zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazilo 20 posto globalne opskrbe sirovom naftom. Gospodarstva će se početi smanjivati, prvo u Aziji, jer se potražnja prilagođava ponudi dok je tjesnac zatvoren zbog američko-izraelskog rata s Iranom, rekao je Wirth.