Globalni vojni izdaci porasli su za 2,9 posto u 2025. unatoč padu od 7,5 posto u Sjedinjenim Državama, nakon što je predsjednik Donald Trump zaustavio novu financijsku vojnu pomoć Ukrajini, pokazuje izvješće istraživačkog centra za konflikte objavljeno u ponedjeljak.

Izdaci su se povećali na 2,89 bilijuna dolara u 2025., što je jedanaesta uzastopna godina rasta, a udio u globalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) dosegnuo je 2,5 posto -najvišu razinu od 2009., prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

„S obzirom na niz trenutnih kriza, kao i dugoročne ciljeve vojnih izdataka mnogih država, ovaj će se rast vjerojatno nastaviti do 2026. i dalje“, navodi SIPRI u izvješću.

Tri države s najvećim vojnim izdacima, SAD, Kina i Rusija, zajedno čine 1,48 bilijuna dolara, ili 51 posto globalnih izdvajanja.

Američka vojna potrošnja pala je na 954 milijarde dolara u 2025., uglavnom zato što nije odobrena nova financijska vojna pomoć Ukrajini, navodi se u izvješću. U prethodne tri godine američko vojno financiranje Ukrajine iznosilo je ukupno 127 milijardi dolara.

"Pad američkih vojnih rashoda u 2025. vjerojatno će biti kratkotrajan", rekao je SIPRI.

"Potrošnja koju je odobrio američki Kongres za 2026. porasla je na preko 1 bilijun dolara, što je znatno povećanje u odnosu na 2025., a mogla bi dodatno porasti na 1,5 bilijuna dolara u 2027.", navodi se.

Glavni doprinos većoj globalnoj potrošnji bio je porast od 14 posto u Europi na 864 milijarde dolara.

Izdvajanja za obranu u Rusiji i Ukrajini nastavila su rasti u četvrtoj godini rata, dok je povećanje potrošnje europskih članica NATO saveza dovelo do najvećeg godišnjeg rasta u srednjoj i zapadnoj Europi od kraja Hladnog rata.

Potrošnja Izraela pala je za 4,9 posto na 48,3 milijarde dolara, kako se rat u Gazi završavao 2025. godine, dok su izdvajanja za obranu u Iranu pala drugu godinu zaredom, za 5,6 posto na 7,4 milijarde dolara.