Izvješća o klimatskim promjenama za 2026. pokazuju da ova godina nije "godina promjene", nego godina potvrde trenda ubrzanog rasta temperatura i sve izraženijih klimatskih ekstrema. U povodu Dana planeta Zemlje, 22. travnja, o tome što takvi trendovi znače za svakodnevni život i budućnost planeta razgovarali smo s profesorom i atmosferskim fizičarom, dr. Brankom Grisogonom.

Branko Grisogono

VEDRAN KARUZA

- To znači da je ubrzanje porasta globalne prizemne temperature bez presedana u posljednjih bar 800 tisuća godina. Radi se o promjeni brzine porasta temperature, a ne samog iznosa jer je i u prošlosti bilo viših globalnih temperatura, čak za desetak Celzijevih stupnjeva nego sada, međutim, ti maksimumi su se postizali tijekom nekoliko milijuna godina, a ne kao sada ovom brzinom u posljednjih 200-tinjak godina - kaže Grisogono.

Odgovornost

Ako je globalna temperatura već porasla za više od 1,1 Celzijev stupanj u odnosu prema predindustrijskom razdoblju (prema izvješću Međuvladina panela za klimatske promjene iz 2019. godine), postavlja se pitanje koliko smo zapravo blizu kritičnih klimatskih granica.

- Neka područja na Zemlji već su prebacila 1,5 Celzijevih stupnjeva, tako da se taj porast temperature pojačava i on izuzetno pogoršava bioraznolikost općenito. Pojedini regionalni tematski sustavi već su prešli svoje kritične točke, s neki još nisu. Primjer za ove koji su prešli tu granicu, to su dijelovi plićih tropskih oceana, gdje je nestalo oko 80 posto koralja i polako nestaju planktoni i onda se ribe lošije hrane, jedu plastiku itd. Još jedan loš primjer je ubrzano zagrijavanje polarnih krajeva. Oni se najbrže zagrijavaju, iako su još uvijek relativno hladni u odnosu prema našim krajevima. Primjer gdje još nije prijeđena kritična točka jest dio Istočne Antarktike i jedan manji dio Grenlanda - istaknuo je atmosferski fizičar.

Pitali smo ga koliko je današnje ubrzano zagrijavanje posljedica ljudskog djelovanja, a koliko prirodnih klimatskih ciklusa.

- Nepobitno smo dokazali mjerenjima, motrenjima i numeričkim simulacijama da je čovjek odgovoran za barem do 98 posto sadašnjeg globalnog zagrijavanja. Naravno da postoji interna klimatska varijabilnost i ona malim dijelom pridonosi sadašnjem globalnom zatopljenju, podizanju razine mora, smanjenju ledenjaka itd.

Dodaje da se globalno zagrijavanje može usporiti brzom, intenzivnom i sveobuhvatnom akcijom čovječanstva, ali se nikako ne može zaustaviti tijekom ovog i bar idućeg stoljeća. Naglašava da su prilagodbe klimatskim promjenama nužne, ali nisu dovoljne, već je potrebna akcija cjelokupnog čovječanstva.

- Svakako da možemo i trebamo očekivati sve intenzivnije i naglije vremenske promjene jer klimatski sustav progresivno zaprima sve više topline, a uglavnom ljudskog podrijetla. S porastom globalne topline raste i potencijalna energija klimatskog sustava i to ujedno znači da ima sve više energije na raspolaganju za pretvorbu u kinetičku energiju, npr. u vjetar. U sve toplijem sustavu prijelazi vremena iz jednog režima u drugi su puno brži i intenzivniji nego u energetski stabilnom klimatskom sustavu - kazao je dr. Grisogono.

Projekcije buduće globalne temperature, podizanje razine mora i njegova pojačanog zagrijavanja potkrijepljene su najboljim činjenicama što znanost danas može pružiti. Kaže da čak i bez znanosti ljudi svakodnevno mogu vidjeti sve raniju cvatnju voćaka, jorgovana, sve raniju selidbu ptica i dolazak drugih vrsta kukaca na šire područje Hrvatske, a u Jadran drugih vrsta riba iz toplijih mora, sve kraću skijašku sezonu itd. Tvrdi da su to indirektni dokazi da je znanost korisna i da je u pogledu klimatskih promjena u pravu, a ono što se može poboljšati su detalji poput preciznosti i pouzdanosti i lokalnih efekata zbog klimatskih promjena.

Prilagodba

S obzirom na upozorenja DHMZ-a da bi Hrvatska do 2070. mogla biti toplija za više od dva Celzijeva stupnja, uza sve češće suše i požare, pitali smo profesora jesmo li već zakoračili u tu "novu klimatsku normalu" ili nas najgore tek čeka.

- Posljednjih deset godina su najtoplije godine globalno kao i za cjelokupni prosjek Hrvatske. To ne znači da se sva mjesta jednako brzo zagrijavaju niti možemo precizno mjeriti sve meteorološke i klimatske parametre svagdje i cijelo vrijeme. To je nemoguće.

Grisogono je istaknuo da se šire područje Hrvatske, kao i veći dio Europe zagrijava te da je područje Mediterana jedno od žarišta ubrzanog klimatskog zagrijavanja.

- Iako je do sada Hrvatska relativno dobro prošla što se tiče aktualnih klimatskih promjena u odnosu prema Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj itd., mislim da smo mi nažalost sljedeći na redu - upozorava.

Porast temperature od više od dva Celzijeva stupnja i sve učestalije suše mogli bi znatno promijeniti svakodnevni život u Hrvatskoj - od poljoprivrede do zdravlja i turizma. Zanimalo nas je koji su dijelovi Hrvatske najranjiviji na klimatske promjene i zašto. Naime, Hrvatska ima tri ili četiri klimatski različita područja.

- Temperature do i iznad 40 celzija postajat će sve češće. Gorski kotar će sredinom ovog stoljeća izgubiti gotovo 50 posto snježnog pokrivača. U cijeloj Hrvatskoj raste rizik od požara s jedne strane, a s druge strane od naglih bujičnih poplava. Ljeti se može očekivati više grmljavinskog nevremena s jačom tučom i vjerojatno će voćari i vinogradari morati činiti izvjesne izmjene u svojoj proizvodnji. Uzgajat će se nove i otpornije vrste biljaka i stabala. Mijenjat će se ponuda voća i povrća i potrebno je mijenjati proizvodnju hrane u Hrvatskoj. Agronomi već imaju pojedina rješenja za to. Zgrade će trebati graditi drukčije, morat ćemo saditi više parkova, bolje održavati šume i riječna korita te smanjiti betonizaciju - zaključuje naš sugovornik.