Trgovinski ratovi i sve izraženiji protekcionizam značajno će zakočiti rast njemačkog izvoza industrijskih proizvoda, pokazala je studija konzultantske tvrtke Deloitte.

Očekuje se da će njemački izvoz do 2035. godišnje rasti po stopi od 1,3 posto pokazala je studija.

U prethodnih deset godina bio je rastao za 2,1 posto godišnje.

Posustajanje izvoza najvećim je dijelom posljedica slabije potražnje iz Kine i Sjedinjenih Država, nekada ključnih tržišta rasta.

Predviđa se da će se njemački izvoz u SAD smanjiti u prosjeku za 1,5 posto godišnje. Očekivani pad ipak je više nego upola blaži nego što su u Deloitteu bili predvidjeli u ožujku prošle godine.

Njemački izvoz u Kinu, donedavno drugog najvećeg trgovinskog partnera, trebao bi biti manji za 1,7 posto, navodi se u studiji.

Trgovina unutar Europe trebala bi pak ojačati.

Francuska je u 2025. godini već pretekla Kinu i zauzela mjesto drugog najvećeg trgovinskog partnera Njemačke. Njemački izvoz u Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo vjerojatno će kroz nekoliko godina nadjačati izvoz u Kinu, procjenjuju autori studije.

Izvoz u Poljsku također raste, i to za gotovo tri posto godišnje.

Studija je pokazala i veći potencijal rasta na tržištima poput Indije, Brazila i Australije, na koja se predviđa rast njemačkog izvoza od 3,9 do 4,7 posto godišnje.

Njemačkoj i Europskoj uniji, kako se sugerira u studiji, bilo bi dobro da teže trgovinskim sporazumima kako bi poduprle rast izvoza.

Njemačka je industrijska zemlja i treba joj novi poslovni model, mišljenja su u Deloitteu, istaknuvši da optimizam ulijevaju nedavno postignuti trgovinski sporazumi, poput onih s Indijom i zemljama Mercosura.