Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni.

Značajan je skok međugodišnje stope inflacije u odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto te siječanj 3,4 i prosinac 3,3 posto.

Na rast cijene dominantno su utjecale cijene energije.

Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili su za 0,6 posto.

Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto.

Prema podacima Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7 posto dok su u odnosu na veljaču ove godine više za 1,2 posto.

Euroststove tablice pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. objavljuju se 16. travnja.

Cijene energije u eurozoni poskočile najsnažnije u tri godine

Inflacija u eurozoni snažno je ubrzala u ožujku, uz najsnažniji skok cijena energije od početka 2023. godine u uvjetima poremećaja u opskrbi s Bliskog istoka, pokazali su u utorak preliminarni izračuni europskog statističkog ureda.

Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u ožujku 2,5 posto, izračunali su statističari.

U veljači je bila iznosila 1,9 posto, a u siječnju 1,7 posto.

Europska središnja banka definira stabilan rast cijena stopom inflacije od dva posto.

Daleko najsnažnije poskupjela je u ožujku energija, za 4,9 posto u odnosu isti lanjski mjesec, najsnažnije od veljače 2023. godine. Još u veljači cijene energije bile su niže za 3,1 posto nego prije godinu dana, a u siječnju za čak 4,0 posto.

Svježa hrana poskupjela je u ožujku za 4,1 posto, osjetno blaže nego u prethodnom mjesecu kada je bila skuplja za 4,6 posto nego prije godinu dana.

Usporio je i rast cijena usluga, ali osjetno blaže, s 3,4 na 3,2 posto.

Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u mjesecu na izmaku bile za 2,2 posto više nego prije godinu dana. U veljači je temeljna inflacija bila iznosila 2,3 posto.

I mjesečna usporedba pokazuje snažno ubrzanje inflacije, prema stopi rasta od 1,2 posto, najvišoj od listopada 2022. U veljači su potrošačke cijene bile porasle za 0,6 posto u odnosu na siječanj, prema revidiranom podatku.

Daleko je najviše i na mjesečnoj razini poskupjela energija, za čak 6,8 posto, najsnažnije od ožujka 2022. godine, prvog mjeseca rata u Ukrajini. U veljači cijene su joj ne mjesečnoj razini bile porasle za 0,6 posto.

Cijene usluga bile su u ožujku za 0,3 posto više nego u veljači, kad su bile poskočile za 0,8 posto.

Posustao je i rast cijena svježe hrane, s 1,0 posto na samo 0,1 posto, izračunali su u Eurostatu.

Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u ožujku na mjesečnoj razini bile više za 0,6 posto, jednako kao i u veljači.