Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u ožujku, odražavajući prije svega zamjetno poboljšano ozračje u industriji, pokazalo je u ponedjeljak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj uvećan je u ožujku za 1,1 bod u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači, na 106,8 bodova. Time je zabilježio najvišu razinu od kraja prošle godine, pokazalo je izvješće Komisije.

U ožujku je poboljšano raspoloženje samo u hrvatskoj industriji, prema skoku indeksa za pet bodova u odnosu na veljaču. Menadžeri osjetno bolje ocjenjuju trend proizvodnje u proteklih nekoliko mjeseci i stanje u knjigama narudžbi. U nadolazećem razdoblju očekuju oporavak proizvodnje i signaliziraju više narudžbi za izvoz, pokazala je anketa.

U ostalim sektorima raspoloženje je pogoršano, pri čemu je daleko najviše splasnuo optimizam u uslužnom sektoru, uz pad indeksa za 3,5 bodova. Čelnici su nešto slabije ocijenili poslovnu situaciju u protekla tri mjeseca i zamjetno su oprezniji u prognozama te očekuju slabiju potražnju u nadolazećem razdoblju.

Maloprodajni sektor također je naznačio lošije raspoloženje u trećem ovogodišnjem mjesecu, prema padu indeksa za 2,9 bodova. Očekivanja menadžera o poslovnoj situaciji u nadolazećem razdoblju zamjetno su pogoršana, uz osjetno izraženiju neizvjesnost.

Nešto lošije raspoloženje signalizirali su i građani, prema padu indeksa za dva boda. Njihove su procjene o općoj gospodarskoj situaciji u idućih 12 mjeseci zamjetno pogoršane, a splasnula su i očekivanja za financijsku situaciju kućanstava u idućih godinu dana. Pokazali su i manju sklonost većim kupnjama u idućih 12 mjeseci, uz izraženiju štednju, pokazala je anketa.

Slabiji optimizam signalizirao je i građevinski sektor, uz pad indeksa za 1,8 bodova. Menadžeri su suzdržani u ocjenama knjiga narudžbi i slabije ocjenjuju trend aktivnosti nego u veljači.

Poslovni čelnici u hrvatskom gospodarstvu u cjelini namjeravaju u idućim mjesecima pojačati zapošljavanje, prema rastu indeksa EEI za 2,4 bodova. Neizvjesnost u poslovanju osjetno je pak pojačana, prema njihovoj percepciji, uz rast indeksa EUI za 1,2 boda.

Pesimizam u Francuskoj

U skupini vodećih gospodarstava eurozone, ekonomska klima u Francuskoj zamjetno je pogoršana i u ožujku, prema padu indeksa ESI za 3,7 bodova.

Slijedi Španjolska, gdje je raspoloženje u gospodarstvu također osjetno pogoršano na pragu proljeća, prema padu indeksa za 2,4 boda.

Izrazitiji oprez signaliziraju i sudionici talijanskog gospodarstva, uz pad indeksa za 1,3 boda.

U Njemačkoj, vodećem gospodarstvu, ozračje je na mjesečnoj razini ostalo gotovo nepromijenjeno.

U skupini vodećih gospodarstava izvan eurozone i Poljska je pokazala više-manje nepromijenjeno ozračje u odnosu na mjesec ranije, pokazalo je izvješće Komisije.

Na razini eurozone i Europske unije indeks ESI smanjen je i u ožujku, za 1,6 odnosno 1,5 bodova, na 96,6 odnosno 96,7 bodova, odmaknuvši se još više od dugoročnog prosjeka, navodi se u izvješću Komisije.

Pad indeksa u eurozoni odražava prije svega izrazito lošije raspoloženje među građanima, koje je u ožujku palo na najnižu razinu u dvije i pol godine, uz dramatičan pogoršana očekivanja za opću situaciju u gospodarstvu. Kućanstva su također zamjetno pesimističnija u prognozama buduće financijske situacije i naznačila su manju sklonost većim kupnjama.

Osjetno je pogoršano ozračje i u maloprodaji, uz zamjetno pogoršana očekivanja menadžera u vezi poslovanja u iduća tri mjeseca, pokazalo je izvješće Komisije.