Hrvatska industrija videoigara ušla je u fazu s više neizvjesnosti jer je rizik proizvodnje i plasmana, slično kao u svijetu, sada više na proizvođačima nego na investitorima, ali se igre i dalje razvijaju i dosta igraju, ocijenio je Aleksandar Gavrilović iz Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.

Gavrilović je to rekao u Sveučilištu Algebra, na konferenciji za medije telekoma A1 Hrvatska, s kojim je Klaster izradio analizu domaće industrije videoigara za 2024. s naznakama za 2025. godinu. Analiza je pokazala da je u 2024. u Hrvatskoj djelovala 271 pravna osoba koja se većim dijelom bavila videoigrama, među kojima je 128 trgovačkih društava i 133 obrta, što je prvi put da je obrta više. Blago je pao broj stalno zaposlenih u tim pravnim osobama, na 520, sa 530 u 2023., u odnosu prema kojoj se, s druge strane, udvostručio broj zaposlenih u obrtima, na 140. Taj se pad nastavio i u 2025. godini. Ipak, kako kaže, ako se uzmu u obzir i oni kojima su videoigre dodatno ili djelomično zanimanje, broj zaposlenih na puno radno vrijeme penje se na oko 990.

Najviše tvrtki ima sjedište u Zagreb, zatim u Novskoj, koja se u tom smjeru sve jače razvija, a ukupno su svi u toj industriji u 2024. ostvarili 72,1 milijun eura prihoda, što je više nego u 2023., kada su prihodi iznosili oko 62,4 milijuna eura. Kada se iz toga izuzmu tri najveće gaming tvrtke u Hrvatskoj (Nanobit, MM Games i GamePires), taj ukupni prihod iznosi oko 16,1 milijun eura, što je manje od oko 21 milijun eura, koliko su iznosili u 2023. godini. Usporedbe radi, Gavrilović je iznio i podatak da je ta industrija u 2024. u svijetu ostvarila gotovo 200 milijardi američkih dolara, a 2023. to je bilo oko 193 milijarde dolara.

Također je izdvojio da većina gaming studija u Hrvatskoj, njih oko 86 posto, razvija vlastite projekte kao intelektualno vlasništvo, no lošim je označio što ih gotovo dvije trećine nije ni pokrenulo postupak zaštite, a tek oko 28 posto ih o tome razmišlja. Zanimljivim drži i to što je u 2024. smanjen broj programera u strukturi zaposlenih, s 25 na 13 posto, a većina, ili 55 posto, novozaposlenih i dalje je s visokom stručnom spremom.

- Svjetska kriza u sektoru videoigara nastala 2023. zbog pada ulaganja velikih investitora utječe i na Hrvatsku, što se vidi u padu ukupnih prihoda s tog tržišta, posebice malih tvrtki, te u smanjenju broja zaposlenih, no tvrtke unatoč smanjenju vanjskih investicija nastavljaju raditi s vlastitim ulaganjima. Kako su to velika ulaganja, i sam proces izrade i plasmana igre traje i po nekoliko godina, nekima neće biti lako, neki će uspjeti, neki ne - smatra Gavrilović.

U Hrvatskoj, dodao je, nema izdavača koji to financiraju, obično su to bila strana ulaganja, a kako ih je sada manje, svi pokušavaju što više stabilizirati svoje rashode, što dovodi do toga da imaju manje stalno zaposlenih i više vanjskih suradnika stručnjaka za određene segmente.

- Klaster je zbog toga, ali i jačeg poticanja tog razvoja u aktivnim razgovorima s Ministarstvom kulture i medija da se za videoigre daju jači poticaji, slično kao za filmove, preko HAVC-a, koji je u 2025. za to izdvojio 500 tisuća eura, što je za industriju koja ima ukupne prihode iznad 72 milijuna eura jako malo. Ministarstvo shvaća da je i to strateška grana Hrvatske i mislimo da idemo u dobrom smjeru - otkrio je Gavrilović.