Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) danas je odlučilo da će tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene te će tako kamatna stopa na novčani depozit iznositi dva posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznositi 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznositi 2,4 posto.

Iako su zbog rata na Bliskom istoku, iz kojeg proizlaze pozitivni rizici za inflaciju i negativni rizici za gospodarski rast, izgledi znatno neizvjesniji, ESB se odlučno zalaže za stabilizaciju inflacije na ciljnoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju.

Navodi se kako će rat, zbog viših cijena energije, značajno utjecati na kratkoročnu inflaciju, njegove će srednjoročne posljedice ovisiti o intenzivnosti i trajanju sukoba te utjecaju cijena energije na potrošačke cijene i gospodarstvo.

No, Upravno vijeće je u dobrom položaju da prebrodi tu neizvjesnost. Inflacija se kreće oko ciljne razine od 2 posto, dugoročnija inflacijska očekivanja čvrsto su usidrena i gospodarstvo se pokazalo otpornim u posljednjim tromjesečjima.

Informacije koje Upravno vijeće dobije u sljedećem razdoblju pomoći će mu da procijeni utjecaj rata na inflacijske izglede i povezane rizike i njegov će mu pristup pomoći u oblikovanju odgovarajuće monetarne politike.

Nove projekcije stručnjaka ESB‑a iznimno sadržavaju informacije do 11. ožujka, što je kasniji krajnji datum od uobičajenoga. U osnovnom scenariju ukupna inflacija prosječno iznosi 2,6 posto u 2026., dva posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. Inflacija je revidirana naviše u odnosu na projekcije iz prosinca, i to posebno za 2026., zato što će cijene energije biti više zbog rata na Bliskom istoku. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,3 posto u 2026., 2,2 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. Ta je predviđena putanja također viša od one u projekcijama iz prosinca, uglavnom zbog utjecaja viših cijena energije na inflaciju bez energije i hrane.

Stručnjaci očekuju prosječnu stopu gospodarskog rasta od 0,9 posto u 2026., 1,3 posto u 2027. i 1,4 posto u 2028. Riječ je o reviziji naniže, posebno za 2026., zbog globalnog utjecaja rata na tržišta sirovina, realne dohotke i povjerenje. Istodobno bi rast i nadalje trebali podupirati niska nezaposlenost, stabilne bilance privatnog sektora te javna potrošnja na obranu i infrastrukturu.

Analiza scenarija upućuje na zaključak da bi u slučaju dugotrajnog poremećaja opskrbe naftom i plinom inflacija bila viša a rast niži od osnovnih projekcija. Posljedice za srednjoročnu inflaciju bitno ovise o opsegu neizravnih učinaka i drugog kruga učinaka jačeg i dugotrajnijeg šoka cijena energije.

Upravnom vijeću na raspolaganju je instrument zaštite transmisije, kojim može odgovoriti na neopravdanu, neurednu tržišnu dinamiku koja ozbiljno ugrožava transmisiju monetarne politike u svim državama europodručja radi učinkovitijeg ispunjavanja zadaće održavanja stabilnosti cijena, poručuju iz ESB-a.