Zbog rata na Bliskom istoku i stalnih geopolitičkih napetosti cijene rijetkih ruda, posebno zlata i srebra, stalno rastu, a s obzirom na to da se čak 30 posto svjetskog industrijskog srebra koristi u proizvodnji solarnih panela, baterija u električnim vozilima te industriji umjetne imteligencije, a zlato za proizvodnju zelenog vodika, stručnjaci upozoravaju da bi zelena energetska tranzicija mogla zabilježiti znatno usporavanje.
Samo u zadnjih godinu dana cijena srebra porasla je za 126 posto, a ekonomski analitičar i direktor Centra Zlata Saša Ivanović navodi da velike svjetske investicijske banke predviđaju rast cijene srebra i veći od 250 posto u ovoj godini, a zlata do 25 posto.
- Budući da solarna industrija troši znatan dio svjetske ponude srebra (do jedne trećine), rast cijene bitno utječe na troškove proizvodnje solarnih modula. Situacija je također ozbiljna po pitanju električnih vozila. Nove generacije baterija za električne automobile sadrže do kilogram srebra po bateriji, što znači da bi rast cijene srebra mogao značajno utjecati na cijenu i priuštivost električnih auta u budućnosti. Skuplje srebro također povećava troškove gotovo svih ključnih modernih tehnologija, od 5G antena do mikročipova, umjetne inteligencije, ali i vojne opreme na koju Europa planira potrošiti značajna sredstva - upozorava Ivanović.
Zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca i rasta cijena nafte i plina mogli bi se, dodaje, povećati troškovi transporta i proizvodnje bilo kakvih tehnologija, uključujući i onih održivih, što bi posljedično moglo staviti zelenu agendu izvan primarnog fokusa EU-a.
Uz napomenu da je zelena tranzicija unutar EU-a neumitan proces te da će o ukupnim okolnostima ovisiti njegov tempo u budućnosti, ekonomski analitičar Mladen Vedriš napominje da će promjene cijena solarnih panela i baterija u električnim automobilima biti znatnim dijelom kompenzirane njihovim većim stupnjem iskorištenja, dok će kod električnih automobila posebice biti važan doseg kilometara kojeg mogu ostvariti jednim punjenjem.
S druge strane, krizna situacija vodit će do rasta potražnje odnosno rasta cijena plemenitih metala poput zlata i srebra zbog njihove uloge sigurnih utočišta, povećavajući multiplikativni efekt rasta troškova u sektoru tehnologije, navodi Ivanović. Dodaje da se očekuje rast potražnje za srebrom zbog razvoja umjetne inteligencije, odnosno da bi potražnja za srebrom u čipovima, serverima i podatkovnim centrima do 2030. mogla doseći između 500 i 1000 tona godišnje.
- Sve prognoze o kretanju cijena srebra i zlata, u kontekstu svih ratnih događanja, a posebice rata na Bliskom istoku, više su izraz špekulacija i očekivanja nego što su realno utemeljene. No, kako svi sukobi i ratovi imaju određenu vremensku dimenziju, bit će zanimljivo u kojem trenutku i kojim tempom će otpočeti tzv. slijeganje terena, odnosno korekcije cijena - navodi Vedriš.
Zbog inflatornih pritisaka nastalih kao posljedica rasta cijena energenata, ulagači se okreću plemenitim metalima kao sigurnijem ulaganju, što dovodi do rasta cijene, dok s druge strane proizvodnja srebra ne prati rastuću potražnju jer otvaranje novih rudnika traje godinama, a rastu cijene srebra doprinijele su Kina i Indija koje zadnjih povećavaju kupnju srebra.