Naftom se u ponedjeljak poslijepodne trgovalo po cijeni tek nešto nižoj od 100 dolara, uz zatvaranje proizvodnje u Perzijskom zaljevu i strahovanja ulagača da bi se napadi Izraela i SAD-a na Iran i odgovor Teherana mogli otegnuti na dulje vremensko razdoblje.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 6,84 dolara višoj cijeni nego na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 99,53 dolar. Nakratko cijena mu je bila poskočila na čak 119,50 dolara.

Na američkom tržištu barel je nakon podneva bio u plusu 5,58 dolara i stajao je 96,48 dolara. Nakratko cijena mu se također bila vinula na 119,48 dolara.

Izrael i SAD nastavili su proteklog vikenda s napadima na Iran, oštetivši spremnike s naftom u Teheranu. Iranska vojska uzvratila je napadima na rafineriju u izraelskoj luci Haifi i na naftnu infrastrukturu u zemljama u Perzijskom zaljevu s američkim bazama.

Još sredinom prošlog tjedna iranska mornarica objavila je da zbog rata preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši prolaz brodovima povezanima sa SAD-om, Izraelom i europskim zemljama.

Irak je u takvim uvjetima još krajem prošlog tjedna nagovijestio da planira smanjiti proizvodnju u velikim poljima na jugu, sa četiri milijuna na samo milijun barela dnevno, a pridružili su mu se u međuvremenu i Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati, spremnika punih nafte.

Što dulje takva situacija potraje, to će se opskrba više smanjivati, objašnjavaju u ING-u strahovanja na tržištu.

"Čak i ako nafta ponovo krene Hormuškim tjesnacem, proizvodnja će se normalizirati tek kroz određeno vrijeme", objašnjavaju Ewa Manthey i Warren Pattersson.

Sukob se pak nastavlja nesmanjenom žestinom, što je zajedno sa smanjivanjem proizvodnje potaknulo trgovce da u cijene "agresivno" uračunaju procjenu o duljem razdoblju poremećaja u opskrbi, dodaju.

"Ukratko se može reći da će cijene rasti sve dok nafta ponovo ne zaplovi Hormuškim tjesnacem", smatraju analitičari ING-a.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) pozvala je pak u ponedjeljak na video-konferenciji članice skupine G7 da u koordinaciji plasiraju na tržište naftu iz rezervi, prema navodima japanskog ministra financija Satsukija Katayame.

"Konačna odluka još nije donesena", naglasio je pak francuski ministar financija Roland Lescure, domaćin sastanka.

 "Suglasili smo se da ćemo, po potrebi, upotrijebiti sve nužne alate kako bismo stabilizirali tržište, uključujući i moguće otpuštanje nužnih zaliha", naveo je francuski ministar.

Vlade pažljivo prate situaciju i trenutno nema problema u opskrbi ni u Europi ni u SAD-u, dometnuo je.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak bio skuplji za 6,30 dolara i stajao je 96,40 dolara.